Nicolae Dan Tivilichi, direktor „Luke Konstanca“ – Novi Put svile otvara nove horizonte

Dan Luke Konstanca i ove godine okupio je veliki broj ljudi zainteresovanih za rečni transport robe, kao i za poslovanje na Dunavu. Uprkos ledu i obustavi saobraćaja tokom zime, kao i veoma sušnom letu, teretni saobraćaj na ovoj reci je i dalje u porastu.  Događaj u Beogradu bila je prilika da razgovaramo sa Nicolae Dan Tivilichi, generalnim direktorom Administrativne uprave Luke Konstanca (CN APM SA Constanța).

Nicolae Dan Tivilichi za PlutonLogistics govori o prednostima korišćenja „dunavskog autoputa“, investicijama u luci u Konstanci kao i položaju Rumunije na novom Putu svile.

PL: Kako ocenjujete saradnju sa brojnim parterima iz Srbije?

– Još od prvog “Dana Luke Konstanca”, koji naša kompanija organizuje jednom godišnje u Srbiji, a sa čime smo započeli pre 10 godina, mogu da potvrdim da su Luka Konstanca i Srbija partneri na dunavskom „autoputu”. Ovaj događaj je, tokom svojih 10 izdanja, izrastao u susret saradnika u poslu, predstavnika vlasti, starih i novih partnera „Luke Konstanca“.
Ove godine smo na „Dane Luke Konstanca“ pozvali predstavnike kompanija koje već koriste mogućnosti rumunske pomorske luke i one koji nameravaju da razviju svoje poslovanje sa poznatim, ali i novim potencijalnim partnerima. Oni koji su posetili događaj informisani su o novostima u rumunskim pomorskim lukama, investicijama,   mogućnostima u dostupnim objektima, kao i potencijalima za razvoj poslovanja.

Luka Konstanca

PL: Uprkos ledu na Dunavu i velikoj suši, prevoz robe je ipak u porastu. Koliki je promet robe između „Luke Konstanca“ i Srbije u 2016? Kakve su projekcije za 2017?

– Srbija preko „Luke Konstanca“ izvozi žitarice do Irana, Iraka, Italije, Južne Koreje, Libije, Malte, Španije, Sudana, Sirije, Kipra, Grčke, Izraela, Turske, Libana, Velike Britanije i Vijetnama. U tranzitu preko Luke Konstanca, Srbija uvozi ugalj i koks, đubriva, rudu gvožđa i gvozdene opiljke, obojene metale i opiljke, naftne derivate, sirove i obrađene minerale, mašine i opremu za transport, iz zemalja kao što su Rusija, Sjedinjene Američke Države, Turska, Brazil, Egipat, Jordan, Kina i Južna Afrika.

U 2016, promet robe između „Luke Konstanca“ i Srbije iznosio je 5,5 miliona tona. U prvih sedam meseci tekuće godine, promet je dostigao vrednost od 3,8 miliona tona, dok je u istom periodu prošle godine prevezeno 3,1 milion tona.

Smatram da porast obima transporta između Luke Konstanca i Srbije ukazuje na potencijal u saradnji. Poslednjih godina, promet stalno raste, a najviše su transportuju: žitarice, đubriva, naftni derivati,rude i opiljci. Dakle, smatram da postoji potencijal za značajan rast prometa roba i u narednim godinama.

PL: Koje su najvažnije prepreke koje sprečavaju veći obim transporta na Dunavu?

– Značaj „Luke Konstanca“ je strateški položaj za transport tereta na glavnom putu  koji povezuje Centralnu sa Južnom i Jugoistočnom Evropom, a ta ruta je, takođe, najpristupačnija i ekološki najprihvatljiva. Dalje, veza između ove rute i Luke Konstanca je ostvarena preko kanala Dunav – Crno more.

Na primer, voz može prevesti 1.800 tona robe, dok barža na Dunavu transportuje 12.000 tona uz istu potrošnju goriva.

Drumski i železnički transport se mogu uzeti u obzir samo kada postoje objektivni razlozi da se roba ne transportuje Dunavom.
Zato je od ključnog značaja održavanja kote Dunava na prihvatljivom nivou. Postoje otvorena pitanja između Rumunije i Bugarske, na delu Dunava kome upravlja bugarska strana. Ipak, smatramo da je potrebno da sve zainteresovane strane učine sve što je moguće kako bi se popravila ta situacija.

Atmosfera sa Dana Luke Konstanca

PL: Kako vidite poziciju „Luke Konstanca“ i poređenju sa lukama na Jadranskom moru?

– Posmatrajući luke na Jadranskom moru, mogu reći da nam je „Luka Kopar“ konkurencija u smislu tokova kontejnera koji prolaze kroz Centralnu i Istočnu Evropu jer ima bolju geografsku lokaciju, posebno za partnere iz Centralne Evrope.
U pogledu suvih i tečnih tereta, Konstanca je najvažnija luka u ovom regionu, a sektor transporta poljoprivrednih dobara potvrđuje ovu izjavu.
Još jedno pitanje je vredno pomena kada je u pitanju geografsko pozicioniranje, a to je povoljnija lokacija Luke Konstanca u kontekstu koridora koji povezuju Centralnu Aziju i Evropu, s te tačke gledišta naša luka je pomorska kapija Evropske unije.
„Luka Konstanca“ je alternativa Jadranskom moru za teret iz Centralne i Istočne Evrope, to je vodni put prepoznat kao najjeftiniji i najpristupačniji način prevoza. Na primer, „Luka Kopar“ na Jadranskom moru ima ograničen drumski i železnički transportni kapacitet, znatno niži od mogućnosti u pomorskom saobraćaju.
Takođe, za razliku od pristaništa u Sredozemskom moru, Luka Konstanca može obezbediti dovoljnu dubinu za sve vrste plovila koje mogu prolaziti kroz Bosforski moreuz, što nam pruža ozbiljnu prednost.

PL: Najavili ste nove investicije u „Luci Konstanca“. Recite nam nešto više o tome.

– „Luka Konstanca“ je ušla u novu fazu razvoja, gde su uvaženi lučki operateri kroz značajne investicije u nadogradnju postojeće lučke infrastrukture. Naša kompanija je podržana kroz rekonstrukciju i održavanja postojeće lučke infrastrukture kao i ostvarivanja novih mogućnosti u tom segmentu.
Preko investicija privatnih operatera u operativne i kapacitete za skladištenje i preuzimanje robe koja prolazi kroz „Luku Konstanca“, uslovi su se značajno poboljšali stvarajući prostor za značajan rast protoka robe preko luke. Privatne investicije, preuzete novim ugovorima između kompanije i lučkih operatora, dostižu vrednost veću od 150 mil EUR.

Direktor Luke Konstanca u Srbiji Vladan Mišić i Nicolae Dan Tivilichi

Investicije kompanije u novu lučku infrastrukturu, kao i politika privlačenja proizvodnih jedinica unutar „Luke Konstanca“, povećavaju naše uverenje da će se u narednim godinama teretni saobraćaj kroz „Luku Konstanca“ znatno povećati.
U naredne dve godine investicije iz sopstvenih sredstava kompanije, kao i iz evropskih fondova, iznosiće više od 300 mil EUR.
U tom smislu, moramo da pomenemo kao prioritete izgradnju pristaništa III Konstanca Jug i modernizaciju putne i železničke infrastrukture.

PL: I Konstanca želi da bude na Putu svile. Koliko je važna saradnja Kine i Evrope? Kako iz vaše perspektive izgleda ta inicijativa?

– Posvećeno promociji strategije „Luke Konstanca“ kao stanice na Putu svile, „NC Maritime Ports Aministration S.A. Constanta“, zajedno sa svojim partnerima, organizovaće od 4. do 6. oktobra 2017. “Samit Puta svile“. Ova manifestacija okupiće stručnjake iz oblasti prevoza robe, a cilj je isticanje važnih pitanja u oblasti saradnje Kine i zemalja koje leže na Kaspijskom i Crnom moru, na korist svih strana.
Zvaničnici država koje su na Putu svile, predstavnici ambasada, privrednici iz pomenutih zemalja i predstavnici luke okupiće se kako bi razgovarali o temama Puta svile i uspostavili nove odnose saradnje u oblasti transporta i razmene roba na ovoj trasi.
„Luka Konstanca“ je već preduzela važne korake u cilju poboljšanja saradnje na novom Putu svile, potpisivanjem protokola o saradnji sa lukama Ningbo i Kingdao u Kini, lukama Batumi i Poti u Gruziji, lukom Aktau u Kazahstanu i Državnom službom pomorskog i rečnog saobraćaja u Turkmenistanu. Time Luka Konstanca, svojim operativnim kapacitetima nudi mogućnost razvoja ovog transportnog koridora.
Kompanija je fokusirana i na prijatelje i partnere u Srbiji i u drugim zemljama Istočne i Centralne Evrope kako bise usmerio teretni saobraćaj do i iz Kine, što je veoma važno za kompaniju, kao i za saradnju sa sa našim srpskim partnerima po uzajamno povoljnim uslovima.