Nebojša Mandić, direktor DHL Global Forwarding-a u Srbiji – Železnički transport iz Kine je sve traženiji

Sa više od 2,2 miliona tona robe koju svake godine preveze, DHL Global Forwarding predstavlja najvećeg avio-cargo prevoznika u svetu, a sa 3,2 miliona prevezenih kontejenera godišnje, zauzima drugo mesto u globalnoj areni. DHL Global Forwarding u Srbiji od početka godine posluje kao samostalna kompanija.

Nebojša Mandić, direktor DHL Global Forwarding-a u Srbiji, u intervjuu za PlutonLogistics kaže da su „dosadašnji razvoj poslovanja i potrebe njihovih klijenata u Srbiji doveli do toga da se svaka organizaciona celina Deutsche Post DHL Grupe zasebno registruje“.

– Pri tome, uloga DHL Global Forwarding-a je ostala nepromenjena od 2005. godine od kada je prisutan na našem tržištu, a to je da nastavi pružanje inovativnih usluga u oblasti avio-cargo transporta, transporta robe pomorskim putem, vangabaritnih transporta, kao i železničkog transporta iz Kine.

PL: DHL Global Forwarding je jedan od globalnih lidera u transportu robe u pomorskom i vazdušnom saobraćaju. Koje usluge su najzastupljenije u Srbiji?

Na tržištu Srbije imamo značajno učešće u ovim uslugama. Kao što čitav svet uvozi razne proizvode iz Kine, tako se i dobar deo naših usluga nalazi na ovom trgovačkom pravcu. Pored toga, imamo klijente koji trguju sa Sjedinjenim Američkim Državama, Južnom Amerikom, Bliskim istokom i Afrikom. Kao i kada je Kina u pitanju, tako i na drugim trgovačkim pravcima imamo fleksibilna i konkurentna logistička rešenja koja kreiramo za svakog klijenta i za svaki transport ponaosob. Nekada je potrebna sveobuhvatna usluga, od preuzimanja do isporuke, sa carinskim posredovanjem tokom čitavog transporta. Nekada je potrebno pružiti određeni deo usluge, nekada je važan što brži transport, a u drugim situacijama opredeljujući faktor predstavlja nizak transportni trošak.

U svakom slučaju, sigurnost karakteriše sve usluge koje pružamo i tu veoma važnu ulogu igra naša globalna mreža. Prisutni smo tokom čitavog transportnog puta i sve vreme smo u mogućnosti da sprovedemo potrebne aktivnosti kako bi celokupan transport protekao u skladu sa planom.

PL: Imate li neke rute/destinacije ili servise koje biste izdvojili?

– Usluga koja u poslednje vreme postaje sve traženija i u Evropi i kod nas je železnički transport iz Kine. Naime, klijentima obezbeđujemo transport punih kontejnera, ali i zbirni transport, železničkim putem do našeg evropskog terminala i potom do krajnjeg odredišta. Sve ovo našim klijentima omogućava da na raspolaganju imaju različite opcije. Mogu da upotrebe avio-cargo uslugu kada je potreban brz transport, potom usluge u pomorskom saobraćaju kada je potreban ekonomičan transport i na ovaj način, putem železnice, uslugu koja svojim tranzitnim vremenom i cenom predstavlja takoreći sredinu. Roba tako pristiže brže nego brodom, ali sporije nego avionom što je, imajući u vidu transportni trošak, za određene korisnike naših usluga idealno rešenje.

PL: Transport robe avionom na globalnom nivou zabeležio je rekord u 2017. U Srbiji, po poslednjoj statistici, jedino vazdušni saobraćaj beleži pad u količini prevezene robe. Koji su razlozi za to?

– Rast avio-cargo transporta usporava se u čitavom svetu. Dok su stope rasta u ovo doba prošle godine bile iznad deset procenata, ove godine ukoliko uopšte ima rasta na određenim trgovačkim pravcima, to je svega par procenata. Ključni razlog za to je smanjena potreba hi-tec kompanija, koji su najveći korisnici, za aviotransportom. Naprosto ove godine ima manje visokotehnoloških proizvoda koji se distribuiraju širom sveta, tako da još nije počeo “špic” sezone koji je ranije u ovo periodu bio uobičajen. Sa druge strane, sada postoje i druga kvalitetna logistička rešenja koja mogu da pruže efikasan transport po nižim cenama u odnosu na aviosaobraćaj, poput pomenutog železničkog transporta iz Kine. Tako određeni klijenti koji to mogu, stavljaju akcenat na planiranje i proaktivnost, omogućavaju nešto duže tranzitno vreme za transport i umanuju svoje logističke troškove.

PL: Šta se najviše transportuje avionskim putem u našoj zemlji?

– Kao i svuda u svetu, avionom se najviše transportuju viskotehnološki proizvodi čija vrednost omogućava prihvatanje cene ovakvog transporta, s obzirom da je ona visoka u odnosu na druge vrste transporta. Tu je potom lako kvarljiva roba koja se mora transportovati u što kraćem vremenu. Svakako, tu su i razne hitne pošiljke koje zahtevaju brz transport poput npr. rezervnih delova za servis aviona ili proizvodnih pogona, kao što je to kod automobilske industrije gde proizvodi moraju pravovremeno stići na odredište kako se ne bi ometala ili prekinula proizvodnja, itd. U lepezi usluga koju pružamo svojim klijentima imamo i “SameDay” uslugu kada takve, hitne pošiljke transportujemo prvim narednim avionom (Next Flight Out) ili najpogodnijim narednim avinom (Best Flight Out). Te transporte neprekidno pratimo 24/7 kako bi sve proteklo u skladu sa transportnim planom i kako bismo odmah reagovali ukoliko je potrebno.

PL: Gde vidite šansu za razvoj aviotransporta?

– Kada govorimo o razvoju, naša ekonomija je i dalje pretežno uvozno orijentisana. Uvoz je veći od izvoza i u poslednje vreme brže i raste u odnosu na izvoz. Tako i avionima više robe pristiže u našu zemlju nego što se otprema u svet. Da bi se transport u aviosaobraćaju dalje razvijao neophodno je da se na našem tržištu poveća broj kompanija koje proizvode i izvoze artikle koji se uobičajeno transportuju na ovakav način. Pored toga, važno je i osvajanje novih tržišta. Najveća robna razmena obavlja se sa zemljama Evropske unije i zemljama u našem neposrednom okruženju. Tu se transport, prevashodno, obavlja drumskim putem. Ipak, postoje poslovne prilike na kojima je potrebno raditi na američkom kontinentu, Bliskom istoku, Aziji, itd. To bi pospešilo dalji razvoj aviotransporta.

PL: Kada je pomorski transport u pitanju, koje luke u okruženju koristite?

– Od luka u okruženju najviše koristimo Luku Rijeka. Do i od te luke imamo najviše transportnih opcija, drumom, železnicom i tu postižemo najveću fleksibilnost i konkurentnost.  Ipak, to nije jedina luka preko koje vršimo transport punih kontejnera i zbirni pomorki transport. Idemo i preko Kopra, Bara, Pireja, itd. Kod odabira luke, najvažnije nam je da dobro razumemo potrebe klijenata. Kada je najniža cena ključni opredeljujući faktor, ići ćemo jednim putem, a kada je potreban brz servis, ići ćemo drugim putem. Kada transportujemo pune kontejnere, to opet opredeljuje put kojim ćemo ići, a kada pružamo uslugu zbirnog pomorskog transporta, tada ćemo ići tamo gde su nam na raspolaganju za tu namenu potrebni kapaciteti. U svakom slučaju, tu do izražaja dolazi naša svetska mreža koja nam omogućava da klijentima nudimo i obezbeđujemo raznovrsne transportne opcije.

PL: Da li vam ide u prilog modernizacija železničke infrastrukture?

– I te kako. Kada npr. brza pruga od Beograda do Budimpešte bude završena, imaćemo direktnu, efikasnu železničku vezu sa našim evropskim terminalima i moći ćemo da uvedemo nove, još konkurentnije, usluge. Od toga će direktnu korist imati naši klijenti jer će imati na raspolaganju više raznovrsnih usluga, po izuzetno konkurentim cenama.

Zamislite jedan pomorski kontejner koji se železnicom transportuje iz Kine i koji pristiže u Srbiju u roku od dve nedelje. To je znatno brže od većine pomorskih servisa, a istovremeno je i konkurentno u pogledu  cene. Efikasna železnica podržava i opšti razvoj transporta pomorskim putem jer je za zemlje koje ne izlaze direktno na more, poput Srbije, izuzetno važna kao kvalitetna veza sa lukama.

PL: Intenzivna saradnja Srbije i Kine, kao i veliki globalni projekat „Jedan pojas, jedan put“ doprineli su povećanju privredne aktivnosti, kao i trgovinske razmene dve zemlje. Po vašem mišljenju, da li će i koliko ovaj projekat promeniti prilike na tržištu transporta i logistike u ovom regionu?

– Projekat “Jedan pojas, jedan put” postavio je Srbiju na svetsku logističku mapu kada je tranzitni transport u pitanju. To predstavlja veliku šansu za razvoj infrastrukture i unapređenje kvaliteta usluga. Sada je već uobičajeno da na našim prugama vidite dugačku kompoziciju koja transportuje pomorske kontejnere u tranzitu kroz našu zemlju, što je do nedavno bilo gotovo nezamislivo. Taj projekat može da unapredi i sve procedure koje se primenjuju na terenu kako bi zadržavanje robe tokom transporta bilo svedeno na minimum, a prateći administrativni postupci automatizovani i pojednostavljeni. Verujem da ćemo na pravi način, svi zajedno, iskoristiti ovu veliku šansu.

PL: Sve više se govori o digitalizaciji, primeni veštačke inteligencije i Internet of things u oblasti logistike i distribucije. Da li vaša kompanija prati te trendove i u kojoj meri?

– Apsolutno. Bez digitalizacije danas je nezamisliv bilo kakav posao, a pogotovo logistika koja je inter-funkcionalna i koja okuplja veći broj učesnika u lancu stvaranja vrednosti. Naši klijenti imaju na raspolaganju e-alate pomoću kojih automatizovano dobijaju ponude za transport, vrše potvrde transporta (booking), prate tok transporta u realnom vremenu i na kraju, dobijaju poslovne izveštaje potpuno prilagođene svojim potrebama.

Klijenti koji npr. koriste naše usluge pomorskog transporta, na ekranu svog računara, na mapi sveta vide kretanje broda koji prevozi njihovu robu u realnom vremenu, korišćenjem informacija, kako iz našeg poslovnog  sistema, tako i iz poslovnih sistema luka i brodarskih kompanija.

Prilikom npr. uručenja robe koju smo transportovali, klijentima je na raspolaganju fotografija robe u momentu uručenja, tačna lokacija uručenja korišćenjem GPS-a, digitalizovani potpis primaoca, pa čak i fotografija isporučioca. Sredinom ove godine, otpočeli smo proces unapređenja poslovnog sistema kojim rukovodimo transportima. Taj projekat će trajati do početka naredne godine i tada će našim klijentima biti dostupne dodatne funkcionalnosti i pogodnosti, a sve u cilju podizanja produktivnosti i umanjenja troškova.

PL: Koji su vodeći izazovi logistike danas? Kako odgovoriti na njih?

– To su, svakako, bezbednost i zaštita životne sredine. Vreme u kojem živimo, uz globalne ali i regionalne okolnosti, nalažu da bezbednost transporta bude u neprestanom fokusu. Tu primenjujemo niz procedura kako bismo osigurali da roba koju transportujemo bezbedno prispe na svoje odredište i da pri tom budu ispoštavani svi relevantni propisi i standardi. Sa druge strane, neophodno je u većoj meri, tokom pružanja logističkih usluga, vođenje računa o životnoj sredini. Mi smo prva globalna logistička kompanija koja je još 2007. kroz svoj GoGreen program kvantifikovala ciljeve u pogledu emisije CO2. Već sada smo imamo umanjenje od 30%, idemo ka umanjenju od 50% do 2025, a dugoročan cilj je da do 2050. godine svedemo ukupnu emisiju CO2 svih logističkih usluga koje pružamo, na nulu. Unapređenje zaštite životne sredine postižemo obukom zaposlenih, korišćenjem aviona sa niskom emisijom CO2, potom upotrebom brodova koji koriste gorivo sa niskim procentom sumpora, uvođenjem ekoloških drumskih vozila u upotrebu, itd. Jedna od posebnih aktivnosti je i sadnja million stabala svake godine, a koje širom sveta kao i kod nas sade zaposleni.