Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama – Šta donose izmene i dopune?

Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama ponovo je izmenjen krajem maja, a izmenama koje snagu stupile 8. juna, ukinut je kontrolni pregled brodova, a radno vreme posade usklađeno je sa zakondavstvom EU.

U Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture navode se se zakonom uređuje radno vreme članova posade u skladu sa Direktivom Saveta 2014/112/EU o sprovođenju Evropskog sporazuma o utvrđivanju određenih vidova organizacije radnog vremena u plovidbi unutrašnjim vodnim putevima.

– Na brodovima kojima upravljaju pojedine brodarske kompanije uočena su značajna prekoračenja normi dozvoljnih radnih sati, zbog čega će dopune ovog dela Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama pozitivno uticati na zaštitu osnovnih prava članova posade – objašnjavaju u tom ministarstvu.

Zakonom je ukinut i kontrolni pregled brodova, kao jedna od četiri vrste tehničkih pregleda brodova koje vrši Uprava za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu, kao organ uprave u sastavu MGSI. U Ministarstsvu ocenjuju da će na ovaj način pozitivno uticati na poslovanje brodarskih kompanija, imajući u vidu da troškovi ovog pregleda, koji se vrši na svakih 30 meseci, iznose u proseku od 50.000 do 180.000 dinara, pri čemu se neće uticati na bezbednost plovidbe, zbog sveobuhvatnog redovnog pregleda koji se vrši svake pete godine.
Ovom izmenom Zakona, kako je precizirano, vrši se usaglašavanje sa Direktivom 2016/1629, ali i sa najboljom praksom država članica Evropske unije.

Generalni direktor „Agent PlusGrupe Zoran Netković za PlutonLogistics kaže da će Izmene Zakona uticati na Direkciju za vodne puteve kojoj se ukida obavljanje pojedinih poslova tehničkog održavanja međunarodnih i međudržavnih vodnih puteva. Izmenama Zakona, kako navodi, precizira se značenje statusnih promena u smislu Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama koje se tiču lučkih operatera, kojime je omogućeno sprovođenje opšteg pravnog načela da se na postupke koji su započeti po ranijim propisima primenjuju odredbe zakona koji su u tom trenutku bili na snazi, osim ako je novim propisima uređeno drugačije.

Izmene donose i nove obaveze za brodske kompanije od januara 2019. godine.

Kada su u pitanju brodarska pravna lica, u cilju usaglašavanja sa odredbama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, Zakonom je propisana obaveza domaćih brodara da donose sopstvene planove hitnih mera za pomoć žrtvama i njihovim porodicama koje uključuju prevoz, smeštaj i medicinsku pomoć žrtvama i njihovim porodicama u slučaju plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama, rekao je on.

Netković navodi da je usaglašavanjem sa Zakonom o privatnom obezbeđenju, predviđeno da su, u cilju zaštite imovine, poslovanja, objekata, prostora i lica, brodar, lučki operater i Direkcija za vodne puteve dužni da organizuju sigurnosnu zaštitu, i to ugovornim angažovanjem subjekata licenciranih za obavljanje delatnosti privatnog obezbeđenja ili kao organizovanu samozaštitnu delatnost koja obavezno ima organizovanu plansku, organizacionu i kontrolnu funkciju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatno obezbeđenje.

– Ovu obavezu privredna društva su već imala u skladu sa odredbama Zakona o privatnom obezbeđenju, pa je zakonodavac smatrao da bi trebalo ove odredbe izmena Zakona posmatrati samo u smislu usaglašavanja zakona na snazi, ali ne i kao nametanje novih obaveza privrednim subjektima – ocenjuje on.

DODATNI TROŠKOVI

Novi zakon prouzrokovaće dodatne troškove za brodarska privredna društva, kao i luke, koji će morati ugovorno da angažuju subjekte licencirane za obavljanje delatnosti privatnog obezbeđenja ili da, kroz licenciranje svojih zaposlenih, organizuje samozaštitnu delatnost.

– Brodarska privredna društva će morati da obezbede najmanje jednog člana posade koji će završiti obuku u cilju sticanja odgovarajuće licence propisane Zakonom o privatnom obezbeđenju. U cilju davanja razumnog roka za ispunjavanje navedenih obaveza, članom 30.  zakona predviđen je prelazni rok do 31. decembra 2018. godine, za usaglašavanje poslovanja brodara i lučkih operatera sa odredbama izmena Zakona –  objašnjava Netković.

Izmene Zakona će, kako je rekao, prouzrokovati i troškove brodarima koji će biti dužni da izrade planove hitnih mera za pomoć žrtvama i njihovim porodicama. Dodao je da izrada ovih planova neće prouzrokovati velike troškove brodarima, imajući u vidu da se radi o internim planovima ovih privrednih društava, za čiju izradu mogu da angažuju zaposlena lica unutar privrednog društva.

Netković precizira da je zakonodavac smatrao da bi usvojene izmene Zakona trebalo da omoguće početak primene dela Zakona kojim se uređuje sigurnosna zaštita u unutrašnjem vodnom saobraćaju radi podizanja nivoa sigurnosti u obavljanju vodnog saobraćaja i sprečavanja izvršenja krivičnih dela, kao što su krađe, piratstvo, krijumčarenje i sl.

On dodaje da je uređenje zakonodavnog okvira neophodna pretpostavka za unapređenje funkcionisanja rečnog transporta, ali da brodarske kompanije smatraju da se usvojene izmene zakona odnose najviše na prevenciju krivičnih dela i podizanje odgovornosti brodara, dok sprečavanje i procesuiranje počinilaca krivičnih dela i dalje predstavlja nadležnost državnih organa koju je potrebno realizovati u punom zakonskom kapacitetu.

– Ono što bi svakako doprinelo uspešnijoj primeni novih mera je organizovanje stručnih foruma i sastanaka svih strana u cilju pojašnjenja usvojenih odredbi, prikupljanja povratnih informacija ‘sa terena’ ali i upoznavanje sa primerima dobre prakse u obavljanju delatnosti vodnog transporta – ocenjuje Netković.

Dostizanje evropskih standarda kojima se ovim izmenama zapravo i teži, prema njegovim rečima, neophodan je uslov za kvalitativan iskorak i regulisanu plovidbu na plovnim putevima Republike Srbije.

NELEGALNE ŠLJUNKARE

Osim izmena koje se odnose na rad brodarskih kompanija, donošenjem ovog zakona konačno će biti rešen status velikog broja nelegalih šljunkara (njih oko 150) na obalama plovnih reka u Srbiji, koji negativno utiču na rad registrovanih luka.

U Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastruktre navode da će Zakonom biti propisan rok od 6 godina, koliko najduže traju privremene građevinske dozvole, kao prelazni rok za premeštanja na zvanična lučka područja.
Rad nelegalnih šljunkara, kako objašnjavaju, trenutno nanosi štetu budžetu u iznosu od oko 600.000 evra, a primenom zakona očekuje se da prihodi po osnovu lučkih taksi i lučkih naknada za pretovar šljunka i peska iznositi oko 2,2 mil EUR.