ANALIZA: Riječka luka sve više zaostaje za Lukom Koper

Luka Koper obara rekorde, a Rijeka zaostaje. Prošle godine je najveća hrvatska luka imala upola manji promet od najveće slovenačke luke.

Prema prvim objavljenim i nepotpunim rezultatima prometa u Kopru je prošle godine pretovareno više od 600.000 TEU-a, a ukupan promet je po prvi put u istproji premašio brojku od 18 miliona tona, piše Novi list. Prema takođe nezvaničnim brojkama u riječkoj luci je u istom periodu ostvaren promet neznatno veći od 9 miliona tona, što je bolji rezultat u odnosu na 2012. godinu, ali isključivo zaslugom povećanja prometa tečnog tereta u Janafovoj luci u Omišlju.

Tamo je pretovareno 5,085 miliona tona sirove nafte i naftnih derivata, što je oko 25% više nego u 2012. godini kada je promet iznosio 4,042 miliona tona. Bitno je drugačija statistika za suve terete, gde bi konačni rezultat trebao biti oko 4 miliona tona, što je oko 11% manje nego 2012. godine kada je Rijeka imala promet od oko 4,5 miliona tona. Iako i dalje nema preciznih pokazatelja po strukturi tereta izvesno je kako se najveći podbačaj beleži u rasutom teretu, gde terminal u Bakru veći deo godine uopšte nije radio, niti je bilo brodova, pa je u prvih 10 meseci prošle godine zabeležen ogroman pad prometa od 66%.

Luka Rijeka (Foto:lukarijeka.hr)
Luka Rijeka (Foto:lukarijeka.hr)

Iz toga proizlazi kako je bitno podbacio plan za prošlu godinu, jer je Uprava Luke Rijeka najavljivala oko 5 miliona tona tereta, što se nije dogodilo, te je umesto dodatnih 500.000 tona promet manji za istu brojku. Nekog značajnijeg pozitivnog pomaka nije bilo ni na kontejnerskom terminalu Brajdica, gde su planovi s početka prošle godine bili vrlo ambiciozni i ciljali su povećanje od 24% i rezultat od oko 157.000 TEU-a. Prekrcano je 131.310 TEU-a, što je za 3,7% veći promet nego u 2012. godini, ali definitivno premalo ukoliko se uzme u obzir da je u julu prošle godine izgrađena nova obala, dopremljeni i stavljeni u funkciju novi kontejnerski mostovi, a kapacitet povećan do 600.000 TEU-a, što je promet koji ima Kopar.

AGCT, kompanija koja upravlja terminalom i u većinskom je vlasništvu filipinskog ICTSI-ja, uz proširenje terminala, dobila je priliku poslovati u drugačijim okolnostima, jer je Hrvatska postala članicom EU-a, čime su otklonjene administrativne prepreke u odnosu na konkurenciju u Kopru i Trstu. Od kontejnerskog prometa se svakako očekivalo više. Direktor AGCT-a Phillip Marsham ipak ističe da je, s obzirom na stanje na tržištu, ostvaren dobar rezultat.

– Rekao bih da smo imali određene pretpostavke oko brodarskog tržišta, kao i oko ulaska Hrvatske u EU. Jesu li rezultati onakvi kakve smo očekivali pre godinu dana – ne, nisu. Ali kada pogledamo zbivanja na tržištu i činjenicu da tri velika brodara, CMA CGM, Maersk i MSC formiraju zajedničku mrežu servisa, kako bi bili profitabilniji i opstali na tržištu, to utiče i na ostvarene rezultate, a ujedno nam pokazuje i realnu sliku stanja na tržištu, kaže Marsham.

Dobra vest je, po njegovim rečima, da je Rijeka već uvrštena u raspored P3 servisa kojeg formiraju tri giganta pomorskog kontejnerskog prevoza. Čeka se objava detalja aranžmana, pa se očekuju pozitivni pomaci, koje već donosi članstvo Hrvatske u EU zbog jednakih uslova poslovanja kao i u ostalim lukama severnog Jadrana.

– Interes je sve veći, a u 2014. godini se nadamo da ćemo ga pretvoriti u konkretne rezultate. Hrvatska je u EU ušla tek u julu 2013, što se zajedno s ekonomskom krizom odražava na poslovanje. Mnoge će stvari uskoro biti definisane, prvenstveno planovi i strategije svih brodara koji dotiču Rijeku, ali i dogovori s potencijalnim partnerima i tada ćemo moći govoriti o konkretnijim planovima. Planirana obnova železnice jedan je od ključnih faktora za buduće poslovanje – kaže Marsham, koji važnu ulogu vidi u saradnji s Lukom Rijeka, posebno u smislu planirane gradnje pozadinskog terminala Škrljevo.

– Problem velikog broja luka u Europi je što se nemaju gde širiti kad dosegnu određenu veličinu, a nama će taj terminal mnogo značiti upravo po tom pitanju. Očekujemo rast. Koliko, još je rano govoriti. Na nama je da ponudimo najbolju moguću uslugu po vrlo kompetitivnim cenama –  kaže Marsham dodajući kako su za Brajdicu ciljana tržišta Hrvatska, Srbija, Bosna, sve zanimljivija Mađarska, Slovačka, kao  južna Nemačka i Austrija.

Podeli na društvenim mrežama: