Zoran Orlić, direktor logistike Fabrike dečje hrane – Kompleksnost lanca snabdevanja osetljivih proizvoda

Fabrika dečje hrane (BFF) osnovana je 2018. godine u Dobanovcima. Na dnevnom nivou može da proizvede i do 70 tona gotovih proizvoda, što na godišnjem nivou iznosi oko 22.000 tona hrane za mališane. BFF proizvodi oko 130 artikala za različita tržišta, uglavnom u kategoriji dečje hrane. Redakciju portala PlutonLogistics je zanimalo kako se organizuje proizvodnja, skladištenje i distribucija izuzetno osetljive robe, kao i više informacija o izvoznim tržištima. Odgovore smo potražili od direktora logistike Zorana Orlića.

Naš sagovornik je u svetu logistike poslednjih 20 godina. Okidač za ulazak u ovu oblast bili su projekti implementacije sitema za upravljanje skladišnim poslovanjem (WMS) i sistemi za dinamičko upravljanje dostavom/transportom robe u distribuciji robe široke potrošnje. Poslednjih desetak godina bavio se razvojem poslovanja u domenu distribucije robe na različitim izvoznim tržištima, kao i razvojem logističkih operacija u sektoru proizvodnje hrane.

Na početku smo ga pitali, koja znanja i veštine moraju posedovati oni koji se bave logistikom i lancem snabdevanja?

– Osim formalnog obrazovanja, neophodno je da se radi na ličnom usavršavanju, praćenju trendova u lancu snabdevanja, korišćenju dobre prakse koja se primenjuje, kako u okruženju tako i u industriji globalno. Razvoj tehnologije podstiče stalne promene i unapređenja u kompletnom lancu snabdevanja, jer jedino na taj način možemo ostvariti efikasnost i kompetitivnu prednost u industriji kojom se bavimo. Uspešno bavljenje aktivnostima u lancu snabdevanja zahteva posvećenost, preciznost, sistematičnost, analitičnost i, možda pre svega, logično pristupanje rešavanju problema.

PL: Recite nam nešto više o tome koliku proizvodnju BFF godišnje ostvaruje. Koji procenat plasirate u Srbiji, a koji izvozite? U koje zemlje izvozite?

– Veliki proizvodni kapaciteti omogućavaju nam godišnju proizvodnju od 22.000 tona. Trenutno oko 30% proizvedenih količina plasiramo na tržištu Srbije, a 70% izvozimo u Rusiju, Ukrajinu, Moldaviju, Crnu Goru, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju, Albaniju, Angolu i Zambiju. Oko 80% godišnje proizvodnje čine naši brendovi Nutrino i #Kada ja porastem, dok 20% predstavljaju privatne robne marke za rusko tržište.

PL: Afrika kao izvozno tržište je veoma interesantna. Kakve rezultate tamo postižete?

– Ove godine smo plasirali naše proizvode na tržišta Zambije i Angole. Informacije koje smo dobili od našeg distributera kao i maloprodajnih lanaca u kojima su pozicionirani naši proizvodi nam govore da treba da nastavimo sa razvojem poslovanja na tim tržištima. Kvalitetan proizvod uvek nađe mesto na tržištu, a na nama je da daljim “slušanjem glasa potrošača” obezbedimo dostupnost u asortimanu koji je prilagođen svakom tržištu ponaosob.

Trenutno smo na početku našeg “afričkog” puta, ali naša strateška odluka je da nastavimo plasman trenutnog portfolija, kao i razvoj novih proizvoda koji će zadovoljiti potrebe potrošača u ovom delu sveta.

PL: Dečja hrana pripada kategoriji izuzetno osetljive robe. Koliko to menja ustaljeni lanac snabdevanja?

– Proizvodnja dečje hrane je veoma kompleksan posao. Zahtevi koji se postavljaju pred proizvođača su rigorozna kontrola ulaznih repromaterijala, obezbeđivanje sledljivosti sirovina i ambalaže, kontrola porekla repromaterijala i stalno preispitavanje dobavljača, skladištenje u odgovarajućim bezbednosnim i temperaturnim režimima, usklađenost sa zakonskom regulativom i strogo poštovanje standarda iz oblasti bezbednosti hrane, te na kraju kontrola isporuke gotovih proizvoda kupcima, uz praćenje rokova trajanja proizvoda na policama maloprodajnih objekata. Ukoliko gotovi proizvodi pripadaju u grupi dijetetskih proizvoda, neophodna je i registracija u ministarstvu zdravlja na svakom tržištu i obezbeđivanje dozvola za uvoz i puštanje u promet. Neusklađenost regulativa na različitim tržištima je čest izazov sa kojim se susrećemo, ali uspevamo da „savladamo“ sve prepreke na koje nailazimo, kako bi naši proizvodi došli do potrošača u što većem broju zemalja.

PL: Na koji način je BFF organizovao svoju logistiku i distribuciju gotovih proizvoda? Koji deo logističkih i transportnih operacija radite sami, a koji autsorsujete?

– Poslovna odluka Fabrike dečje hrane d.o.o je da svoje proizvode na tržištima plasira preko distributera. Smatrali smo da fabrika treba da se fokusira na proizvodnju i marketing, a da distribuciju treba da prepusti firmama koje se primarno bave tim poslom. Naravno, uključeni smo u kontrolu i praćenje distributivnih aktivnosti na svim tržištima kako bi obezbedili odgovarajuću zastupljenost naših brendova na tržištu. Sve operacije koje se odnose na nabavku, planiranje proizvodnje i prodaje radimo samostalno koristeći sopstvena znanja i ekspertizu.

Skladištenje smo organizovali tako da 30% operacija organizujemo u našim skladištima pri proizvodnji, dok je 70% zaliha repromaterijala uskladišteno kod našeg 3PL partnera. Sličan odnos je i kod gotovih proizvoda. Kompletan transport nam realizuju poslovni partneri, jer nemamo sopstveni vozni park sa teretnim vozilima.

PL: Koje standarde moraju poštovati kompanije koje žele da rade sa vama? Na koji način birate kompanije sa kojima sarađujete u oblasti transporta i logistike?

– Od naših partnera zahtevamo ozbiljan i odgovoran pristup poslovanju, poštovanje zakonskih akata i procedura, kao i doslovnu primenu smernica i uputstava koje propisuju međunarodni standardi u pogledu kvaliteta roba i usluga i bezbednosti hrane. To nije uvek lako, ali se trudimo da u našem lancu snabdevanja održimo primenu i upotrebu svih smernica koje će omogućiti da naši proizvodi budu adekvatno skladišteni i transportovani kako bi zdravstveno ispravni stigli do krajnjih potrošača.

Iako se trudimo da racionalizujemo i smanjujemo troškove poslovanja u čitavom lancu snabdevanja i dalje ne odstupamo od osnovnog principa: kvalitet i pouzdanost su na prvom mestu.

PL: Kako ste odgovorili na krizu izazvanu posledicama korona virusa?

– Primarni cilj nam je bio očuvanje zdravlja naših zaposlenih. Bili smo svesni da će situacija potrajati i da moramo da obezbedimo sigurno okruženje za naše zaposlene, kako pri dolasku i odlasku sa posla, tako i tokom izvršavanja dnevnih aktivnosti. Tamo gde nam je situacija dozvoljavala, usmerili smo aktivnosti na rad od kuće. Možda zvuči kao floskula, ali firmu čine ljudi, sve ostalo se kupuje i amortizuje.

Okolnosti koje je izazvala pandemija COVID-19 su promenile mnoge navike u poslovanju tako da smo morali da nađemo načine da odgovorimo na zahteve kupaca u otežanim okolnostima. Dobar primer je priprema dokumentacije za izvoz dijetetskih proizvoda gde je neophodno ishodovanje sertifikata o zdravstvenoj ispravnosti i poreklu proizvoda kod državnih institucija, a da su pri tome uvedena ograničenja po pitanju direktne komunikacije, overe dokumentacije itd. U početku su svi učesnici u lancu bili zbunjeni po pitanju toka dokumentacije, ali vremenom su se ljudi privikli na novonastale okolnosti i zaživela je elektronska razmena podataka i dokumenata.

PL: Kakvi su vam planovi za naredni period?

– U narednom periodu nas očekuje naporan rad na poslovima obezbeđivanja zastupljenosti naših proizvoda na tržištima u okruženju, stabilizacije i održavanja kontinuiteta u snabdevanju sirovinama i repromaterijalom i naravno permanentan rad na optimizaciji troškova u našem lancu snabdevanja. Portfolio proširujemo novim ukusima, a shodno planu za širenje distribucije u zemlje iz okruženja koje su članice Evropske unije, radimo analizu i izradu efikasnijih distributivnih modela, planskih ušteda u lancu vrednosti, kao i stalna unapređenja logističkih procesa.

PL: Koji su najveći izazovi u logistici i lancu snabdevanja danas?

– Digitalizacija i razvoj novih tehnologija uslovljavaju da se lanci snabdevanja u različitim industrijama moraju menjati i prilagođavati novim okolnostima. Elektronska razmena podataka, online poručivanje robe, elektronska verifikacija pri prijemu i isporuci zahtevaju da se logističke operacije unaprede, prilagode tj. da usvoje i implementiraju nove tehnološke i tehničke platforme.

Makroekonomska kretanja u svetu uslovila su da morate biti spremni na redefinisanje postavke svog lanca snabdevanja, na spremnost da promenite izvore nabavke roba i usluga, kao i da permanentno radite na analizi parametara na osnovu kojih planirate svoje zalihe i tranzitna vremena.

Na kraju, ali možda i najbitnije, migracije radne snage i tržište kadrova nas teraju da planiramo preciznije, racionalnije i obezbedimo sigurno okruženje za naše zaposlene.