Logistička pobeda nad koronom

„Koronarni vetar“ je prvo ozbiljno narušio logističke (pre svega transportne) tokove, ali je logistika brzo „došla sebi“ i na kraju je „pobedila“ koronu i kao retko koja delatnost iz te borbe izašla samo još jača.

Piše: prof. dr Slobodan Aćimović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Ništa nije neobično kada u vašem okruženju, svakodnevnom razgovoru čujete reč logistika. Postoje brojne logistike: ekonomske, tehničke, ratne, medijske, političke, pa čak i one „sa druge strane zakona”. „Pružao je logističku podršku” i logistika su pleonazam, jer je logistika, sa svim svojim aspektima delovanja sama po sebi, bar do sada tretirana kao podrška osnovnom biznisu kompanije. No, u poslednje vreme, a posebno u „postkoronarnoj ekonomiji”, logistika i šire gledano upravljanje lancem snabdevanja postaju sve više generator konkurentske prednosti i pokretač biznisa velikog broja kompanija, naravno mnogo više u svetu nego u zemljama regiona, gde je logistika, i pored svih unapređenja (pre svega gradnje novih autoputeva, modernih skladišta, unapređenih načina rada itd) još uvek problem, barem sudeći prema stalnim „Logistics Performans Index” istraživanjima Svetske banke.

U savremenom poslovanju logistika predstavlja multifunkcionalno područje, sa neprekidnim radnim operacijama, 24/7. Teško je identifikovati veći broj poslovnih područja sa tako zahtevnim i složenim opsegom aktivnosti kao što ih ima logistika. Paradoksalno, logističke aktivnosti često su nevidljive i uzimaju se zdravo za gotovo. Naime, finalni kupci, ali i svi učesnici lanca snabdevanja smatraju normalnim i podrazumevajućim da je pravi proizvod, raspoloživ u pravo vreme, na pravom mestu, u odgovarajućoj količini i sa veoma konkurentnim troškovima isporuke. Tek kada dodje do zastoja u procesu snabdevanja, nedostatka proizvoda na policima supermarketa i/ili inputa za proces proizvodnje, značaj logistike dolazi do izražaja.

Pre nekoliko meseci celom svetu se desila pandemija korona virusa, koja je zaustavila biznise, ispraznila fabrike i tržne centre, desocijalizovala mnoga društva, ali i pretila da će ljudi ostati gladni, da će neke robe „nestati sa rafova”.

Tada su se sve „neverne Tome” prisetile logistike, kako nešto negde dopremiti, kojim vidom transporta, u koja skladišta lagerovati, koje zalihe držati kao optimalne, kako držati nivo servisa kupca pored izrazitih volatilnosti na tržištu (setimo se kako je to bilo oko 15. marta u našoj zemlji i ogromnih kupovina ulja, brašna, toalet papira itd. kao posledica straha od toga šta će biti sutra).

Posebno je tih dana bilo bitno organizovati logistiku i ceo farmaceutski lanac snabdevanja, zbog osetljivosti proizvoda i izuzetno povećane tražnje tih roba.

Slobodno se može se reći da je tih prvih meseci pandemije, u svim zemljama efikasan logističkih sistem stabilizovao tržište, uticao na postepeno ujednačavanje ponude i tražnje za robama, eliminisao strah kod ljudi da će nečega nestati, da će ostati gladni i žedni, da neće doći lek ili respirator do svakog pacijenta. Uz poneke izuzetke, nije bilo nestašica robe na policima prodavnica, procesi proizvodnje se nisu prekidali zbog lošeg snabdevanja (prekidani su iz zdravstvenih razloga), ljudi su brzo povratili poverenje u poslovne sisteme nacionalnih privreda i sve to zbog efikasnih logističkih sistema, kao krvotoka u procesima snabdevanja gotovo svih vrsta roba. Nakon prvog udara korona pandemije i svesnosti da je bar u logističkom smislu kontrolišemo, vodeći maloprodavci su se čak u svojim reklamnim porukama s pravom posebno zahvaljivali svojim zaposlenima u prodaji i logistici, kao stubovima organizacije maloprodajne firme.

„Koronarni vetar” je prvo ozbiljno narušio logističke (pre svega transportne) tokove, ali je logistika brzo „došla sebi” i na kraju je „pobedila” koronu i kao retko koja delatnost iz te borbe izašla samo još jača.

Naravno, velike i moćne zemlje su prve „osvestile” značaj logistike. Nemci su u prvim analizama konstatovali da „logistika treća po važnosti privredna grana” u toj zemlji, a Amerikanci su detaljno analizirali „What Heppened to the Great American Logistics Machine?” U Francuskoj je započela gradnja najvećeg logističkog centra u Evropi, površine oko 550.000 m2 itd.

Najveće kompanije na svetu su počele značajne investicije u logističke aktivnosti i ljude kao i preispitivanja postojećih predkoronarnih lanaca snabdevanja. Na primer, najveći on-line lanac na svetu Amazon ulaže milione dolara u novi, najveći logistički start-up Beacon i da pri tome u funkciji podrške svoje e-trgovine zapošljava još mnogo ljudi u svom logističkom biznisu (pa ko još može da tvrdi da trgovine ima bez logistike?). Zara će zatvoriti male nerentabilne prodavnice, otvoriće nove velike koje su optimalne sa aspekta rentabilnosti i na boljim lokacijama, pretvoriće delove velikih prodavnica u cross-doking centre (mala brzoprometne skladišta) što je u funkciji pojačavanja on-line prodaje (nema unapređenja on-line prodaje bez efikasne logistike) itd.

Ovo bio bio idiličan logistički esej da nema, kao po pravilu suprotnog primera iz Srbije. Naime, izgubila je logistika jednu bitku u promenama/unapređenju nastavnih planova u visokom obrazovanju u Srbiji.

Paradoksalno, to se desilo upravo tokom „korona biznis perioda” na najvažnijem fakultetu kod nas. Iako je ukazivano da je teško naći neki univerzitet ekonomsko/menadžerskog profila sa Šangaske liste prvih 300 koji nema smer koji tangira logistiku i/ili lanac snabdevanja (na bilo kom nivou studija), da baš za vreme korone značaj logistike jača svuda, da su logistička znanja realna potreba svih poslodavaca, da je studenti vole….ništa nije vredelo. Preovladala je srpska sujeta, ljubomora, zavist i neznanje što je sve motivisalo da se odbije poseban modul Logistički menadžment na master studijama, dok je dodatno, na osnovnim studijama Logistika marginalizovana, i to što je najveći paradoks baš na smeru koji tangira marketing i menadžment u trgovini (verovatno bi se Dfef Bezos, vlasnik Amazona, kao bi ovo čuo samo prekrstio). No, ništa nije gotovo dok nije sasvim gotovo.

Iskustvo pokazuje, logističari su žilav svet!

Izvor: Diplomacy&Commerce