Koja su moja prava i obaveze kao drumskog prevoznika kada nastanu smetnje u prevozu ili isporuci?

Prevoz robe se ne odvija baš uvek onako kako je planirano. Pre ili kasnije, desiće se nepredviđene situacije koje mogu biti samo obične teškoće u prevozu, a mogu biti i smetnje u prevozu i isporuci, kada čak i prevoznik mora da odlučuje o sudbini robe koju je preuzeo na prevoz. Razlozi mogu biti razni – roba je oštećena, primaocu roba više ne treba ili se roba ne prihvata bez bilo kakvog razloga.

O smetnjama u prevozu i isporuci govori se u čl. 14, 15, 16 CMR

Čl. 14, 15, 16 CMR se ne bave situacijama u kojima je nemoguće izvršiti transport pre nego što je roba preuzeta od strane prevoznika, bilo zbog okolnosti koje potpadaju pod sveru uticaja pošiljaoca, ili zbog činjenica za koje je prevoznik odgovoran, ili zbog činjenice da je takva situacija posledica odgovornosti pošiljaoca ili špeditera ili zbog razloga koji nisu pod uticajem ni pošiljaoca ni prevoznika (1).

Smetnje u prevozu u smislu čl. 14 CMR su okolnosti koje privremeno ili trajno sprečavaju nastavak prevoza robe, kada je unapred predvidljivo da prevoz ne može biti izvršen u skladu sa ugovorom o prevozu odnosno CMR tovarnim listom. Dakle, ove smetnje nastaju pre prispeća robeu mesto predviđeno za isporuku.

CMR konvencija ne nabraja takve okolnosti, ali u praksi bi to bile (2):

  • Kašnjenje zbog vremenskih uslova – smetnje zbog vremenskih uslova mogu biti npr. sneg ili poledica, poplava, bujica… Posebno u slučaju snega i poledice često se dešava da saobraćajna policija usmeri teretni saobraćaj na parkinge dok se ne pospe so na put i poboljšaju se uslovi za vožnju. Tada ne može da se ispoštuje ugovoreni termin isporuke. Prevoznik može da dokaže postajanje smetnji u prevozu zbog vremenskih uslova meteorološkim izveštajem, potvrdom policije, ispisom iz tahografa…
  • Zakašnjenje zbog nezgode ili saobraćajnih gužvi – smetnje u prevozu zbog gužvi ili nezgoda su u današnje vreme redovna pojava. Prevoznik može da dokaže smetnje u prevozu policijskim izveštajem, novinskim izveštajem, računima iz servisa, ispisom iz tahografa…
  • Prirodne katastrofe
  • Viša sila – npr ratne operacije, zemljotres, štrajkovi, konfiskacija i drugi postupci javne vlasti. U suštini prevoznik ne mora da podnosi dokaz jer su ovakvi događaji opštepoznati.
  • Preopterećenje vozila – kada saobraćajna policija proverava preopterećenje vozila. Vozilo ne sme da nastavi prevoz dok se višak robe ne pretovari na drugo vozilo. Ova procedura može satima da traje, neretko i sledećeg dana.
  • Defektno stanje vozila – prevoznik može da dostavi fakturu za usluge servisa ili rezervne delove.
  • Uvozne zabrane za određenu robu pri čemu roba ne može da se uveze u zemlju odredišta (3)
  • Kada roba zahteva pretovar, a prevoznik nije u mogućnosti da ga izvrši
  • Kada vozač ne sme da prisustvuje utovaru
  • Kada vozaču nije dozvoljeno da nastavi put, kada se razboli u putu

Isporuka robe je dvostrani pravni posao, jer u sebi podrazumeva volju prevoznika da prepusti pravo raspolaganja robom i volju primaoca da je zaista za sebe i preuzme (4). U suprotnom isporuka nije moguća i prevoznik i dalje ostaje odgovoran prema čl. 17 st. 1 CMR. U praksi, vozilo čeka na istovaru kod primaoca, a neophodno je da se koristi za izvršenje drugih naloga za prevoz. Odgovor daje čl. 15 CMR.

Smetnje u isporuci usmislu čl. 15 CMR su okolnosti koje sprečavaju da roba bude privremeno ili trajno isporučena u mestu za isporuku, onako kako je prvobitno predviđeno. Dakle, ove smetnje nastaju u mestu isporuke.

U takve okolnosti spadaju pre svega (5):

  • Gubitak ili oštećenje robe – najčešći razlog postajanja smetnji u isporuci. Roba koja je izgubljena se ne može isporučiti uopšte, dok roba koja je oštećena za vreme prevoza ne može se npr. dalje prevoziti. Međutim, ako je moguće isporučiti primaocu oštećenu robu, pitanje je da li će je primalac uopšte preuzeti.
  • Odbijanje primaoca da preuzme robu – može da se desi iz više razloga. Naredni spisak se svakako ne može smatrati potpunim: prisustvo migranata, roba je stigla oštećena, stigla je pogrešna roba, roba je oštećena poslata, roba je isporučena suviše rano ili kasno, pristigla roba uopšte nije ni naručena, štrajk kod primaoca
  • Primalac ne želi da plati prevozninu ili iznos za pouzeće
  • Primalac ne može da se odredi – tada pošiljalac ima pravo raspolaganja robom
  • Mesto isporuke je zatvoreno – tada prevoznik mora da zatraži instrukcije od lica koje ima pravo da raspolaže robom (pošiljalac ili primalac).

Smetnje u prevozu i isporuci postoje ukoliko izvršenje ugovora o prevozu objektivno nije moguće, bilo uopše (prirodne katastrofe, štrajk carinika, uvozne zabrane), bilo pod dogovorenim uslovima – ali ipak izvodljivo na neki drugi način. Ovakve smetnje treba razlikovati od običnih teškoća koje se mogu prevazići i koje ne predstavljaju nemogućnost izvršenja ugovora – privremena nemogućnost izvršenja prevoza. Npr. blokade puta koje se mogu prevazići vožnjom zaobilaznim putem, privremeni štrajkovi koji se brzo završavaju ili pretovar robe (6). Čak iako prevoznik ne može da sopstvenim voziom obavi prevoz, problem prevoznik može rešiti angažovanjem potprevoznika. Suštinski od prevoznika se očekuje da preduzme razumne mere u prevazilaženju običnih teškoća.

Ukoliko nastanu smetnje u prevozu ili isporuci, prevoznik ima primarnu obavezu da odmah obavesti lice koje ima pravo da raspolaže robom, zatraži instrukcije i da ih se pridržava. Tačnije, kod smetnji u prevozu robe od lica ovlašćenog da raspolaže robom i u slučaju smetnji u isporuci robe od pošiljaoca.Međutim prevoznik mora vrlo pažljivo da proveri koje lice ovlašćeno da raspolaže robom u slučaju smetnji u prevozu: to može biti bilo pošiljalac bilo primalac, što određuje čl. 12 CMR (7). (8) Drugim rečima mora od pošiljaoca da zahteva prvi primerak CMR tovarnog lista sa instrukcijama.

Ukoliko nije moguće dobiti instrukcije u razumnom vremenu ili ih ne dobije uopšte od lica koje ima pravo da raspolaže robom, u zavisnosti od okolnosti, prevoznik mora da preduzme najbolje moguće mere koje su u interesu lica koje ima pravo da raspolaže robom. Te okolnosti mogu biti npr. vrednost robe, kvarljivost, da li je podložna krađi, hitnost isporuke kod projektnog karga.

Te mere preduzete od strane prevoznika mogu biti da:

  • Istovari robu,
  • Vrati robu,
  • Pretovari robu,
  • Poveri trećem licu (skladištaru) – koliko postoji apsolutna nemogućnost izvršenja ugovora o prevozu, pri čemu ne postoji mogućnost izvršenja ni uz izmenjene uslove ugovora, onda prevoznik ima pravo da odmah istovari robu u skladu sa čl. 16 st. 2 CMR, da je sam čuva ili da je preda skladištaru (najčešće je to špediter). Ukoliko prevoznik robu predaje skladištaru, odgovara samo za izbor, odnosno mora da uloži dužnu pažnju u izboru tog trećeg lica. Robu će da terete pretrpljeni troškovi. Posle istovara, smatra se da je prevoz izvršen. Tada je period čuvanja robe za prevoznika završen i nije odgovoran za štetu koja može kasnije nastati – pod uslovom da je skladištar izabran dužnom pažnjom.
  • proda robu u sledećim slučajevima:
    a) lakokvarljiva roba
    b) kada stanje robe opravdava takav postupak
    c) ukoliko je vrednost robe mala, odnosno troškovi skladištenja su disproporcionalni u odnosu na vrednost robe
    d) Prevoznik takođe može pristupiti prodaji robe i u drugim slučajevima ako po isteku razumnog roka ne bude primio od lica ovlašćenog da raspolaže robom suprotne instrukcije za koje se s pravom može očekivati da budu od njega izvršene (9).U slučajevima lako kvarlive robe ili kod robe kod koje je brza prodaja opravdana, prevoznik može, bez čekanja instrukcija ovlašćenog lica, da zbog nužnosti proda robu u skladu sa zakonom i običajima u mestu gde se roba nalazi (10). Odredbe koje se tičuplaćanja iznosa koji ostaje posle odbijanja troškova od iznosa dobijenog prodajom ili nadoknada troškova koji su pretrpljeni jer je dobijeni iznos od prodaje manji od postojećih troškova mogu se naći u st. 4 čl. 16 CMR (11). Dakle, u slučajevima pod a), b) i c) prevoznik nije u obavezi da čeka instrukcije od lica koje ima pravo da raspolaže robom. Odluka da se roba proda mora da štiti interes pošiljaoca robe. Protivvrednost od prodaje može da se iskoristi za pokriće troškova koji terete robu, npr. troškovi prodaje, skladištenja, istovara robe, prevoznina…(12)

Preporuka je uvek da se prvo traže instrukcije od lica ovlašćenog da raspolaže robom, bez obzira što su odredbe čl. 15 CMR (“prevoznik će zatražiti instrukcije od pošiljaoca”) i čl. 16 CMR (“prevoznik može odmah istovariti robu”) u koliziji.

Ukoliko prevoznik izvršava instrukcije lica ovlašćenog da raspolaže robom, ima pravo nadoknade troškova u vezi traženja instrukcija kao i svih troškova vezanih sa izvršenje takvih instrukcija, osimako susmetnje u prevozu i isporuci posledica njegove krivice.Dakle, ako je prevoznik izazvao smetnju u prevozu ili isporuci, onda je odgovoran po CMR konvenciji i logično je da mora da snosi troškove izvršenja instrukcija.

Praktični saveti (13)

U slučaju smetnji u prevozu ili isporuci robe, prevoznik treba da traži odgovarajuće instrukcije

Važno je da se instrukcije traže odmah od ovlašćenog lica

  • Instrukcije napismeno dobiti
  • U određenim situacijama prevoznik ima parvo na refundaciju troškova
  • U određenim situacijama prevoznik ima parvo da istovari robu, skladišti robu i na taj način da izvrši prevoz
  • U slučaju da se radi o lako kvarljivoj robi, zbog nužnosti situacije prevoznik može da proda robu
  • U nalogu za utovar ili opštim uslovima poslovanja navesti koliko iznosi danguba po satu/danu u slučajevima smetnji u prevozu ili isporuci
  • Ne preduzimati ikakve radnje bez konsultacije osiguravača

Autor teksta Generali Srbija.

_________________________________________________________________

1. Blickpunkt LKW & BUS 5/2012, str. 26

2. Kurt Krummeich , Fracht- und Speditionsrecht: Ein Praxishandbuch mit Kommentaren und Erläuterungen für den Straßenverkehr und die Spedition, Verkehrsverlag Fischer, 2003, str.78

3. Stefan Kofler , Handbuch CMR-Transportrecht,  Linde Verlag Ges.m.b.H., 2013, str. 55

4. Nikoleta Radionov, Osnova i vrsta odgovornosti prijevoznika za štetu u cestovnom prijevozu stvari, Zbornik PFZ, 48 (1-2) 199-220 (1998), str. 205

5. Kurt Krummeich , Fracht- und Speditionsrecht: Ein Praxishandbuch mit Kommentaren und Erläuterungen für den Straßenverkehr und die Spedition, Verkehrsverlag Fischer, 2003, str.80

6. Stefan Kofler , Handbuch CMR-Transportrecht,  Linde Verlag Ges.m.b.H., 2013, str. 56

7. Lice koje ima pravo da raspolaže robom određeno je članom 12. CMR konvencije. To lice ima pravo da u slučaju smetnji tokom transporta daje instrukcije nakon što ih je prevoznik zatražio, čl. 14 st. 1. Izuzetak/poseban slučaj: ako primalac odbije da preuzme robu, pošiljalac ima pravo raspolaganja.  Pošiljalac ima pravo raspolaganja robom i može da zahteva da se zaustavi prevoz robe, da se promeni mesto isporuke do trenutka isporuke primaocu osim ako nije naznačio u tovarnom listu da to pravo pripada primaocu. Čim je roba isporučena primaocu na adresi naznačenoj na tovarnom listu, na primaoca prelazi to pravo.

8. Blickpunkt LKW & BUS 5/2012, str. 27

9. Ukoliko se primenjuje srpsko pravo, taj rok iznosi 30 dana. Videti Zakon o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju („Sl. list SRJ“, br. 26/95 i „Sl. list SCG“, br. 1/2003 – Ustavna povelja) , čl. 87

10. Ukoliko se primenjuje srpsko pravo, videti Zakon o obligacionim odnosima, Kad pošiljka ne može da bude predata čl. 664 ZOO, Polaganje i prodaja dugovane stvari, čl. 327 – 335 ZOO

11. Blickpunkt LKW & BUS 5/2012, str. 27

12. Stefan Kofler , Handbuch CMR-Transportrecht,  Linde Verlag Ges.m.b.H., 2013, str. 58

13. Blickpunkt LKW & BUS 5/2012, str. 28

Category: Osiguranje
Tags: cmr osiguranje, Generali osiguranje, osiguranje od odgovornosti prevoznika, osiguranje robe u prevozu, osiguranje u transportu, transportno osiguranje