ANALIZA: Kako organizovati proizvodnju, logistiku i distribuciju u vanrednim okolnostima

Nakon martovskog „zemljotresa“, polako se umiruje tlo u transportno-logističkoj industriji. Poruka za sve koji u narednom periodu treba da nastave uvoz ili izvoz jeste da su izazovi tu, ali promet funkcioniše, kažu logističari.

Kako organizovati proizvodnju, logistiku i distribuciju u vanrednim okolnostima, kako se prilagoditi tokom prvih udara, kako uskladiti troškove i cene i možda ono što je najvažnije – kako će sve izgledati kada kriza prođe? Domaća privreda odgovore iznalazi u hodu, držeći se principa koji su sve države veoma brzo uvidele – roba ne sme da stane.

Poteškoće u poslovanju, kod kompanija koje obezbeđuju uvoz repromaterijala za domaće fabrike, kao i izvoz proizvoda, počele su da se osećaju na globalnom nivou još u januaru, kaže Nebojša Mandić, direktor kompanije DHL Global Forwarding. Tada je svetsko tržište pogođeno situacijom u Kini, zatvaranjem kineskih gradova, aerodroma i luka, što je uslovilo stvaranje „čepa“. Drugi talas stigao je u martu, kada se kriza preselila u Evropu, prelivši se i u Srbiju.

– Izazova ima, ali ih rešavamo. Međunarodna logistika je živa i funkcioniše. Ono što je najvažnije je da rade naši najveći klijenti u Srbiji, a to su fabrike. Iako ima najava da će pojedini stati na nedelju ili dve, efekat će – kada se poredi sa ukupnim volumenom onoga što oni uvoze ili izvoze  – biti minimalan – rekao je Mandić, jedan od panelista online konferencije Biznis u izazovnim vremenima, u organizaciji Srpske asocijacije menadžera i ICT Hub-a.

– Istina je da smo sredinom marta imali velike potrese na terenu. Da li kamioni smeju da idu, da li vozači moraju u karantin, da li stranci smeju da uđu… Bilo je mnogo otvorenih pitanja. Ipak, brzo se uvidelo da trasport tobe ne sme da stane i da je to zaista poslednja mera koju bi iko uzeo u razmatranje.

Uticaj krize neminovno se odrazio se na cene transporta, na način koji je u pretkriznom periodu svima bio nezamisliv. Dok je u pomorskom sektoru situacija relativno stabilna, avio-industrija najsnažnije je pogođena.

Rast troškova ubedljivo je najizraženiji u avio-sektoru. Kada je reč o uvozu iz Kine, cene su povećane 5 puta, a ako govorimo u izvozu iz Srbije ili zemalja Evrope dva puta.

Više cene, ipak, nisu uslovile zastoj, budući da su i klijenti na novonastale okolnosti reagovali promenom i konstruktivnim pristupom.

– Pre krize, imali smo situaciju da se analizira svaki element logističkog transporta, svaki segment u, recimo, uvozu iz Kine u Srbiju. Za svaku stavku razmatralo se da li cena može biti niža. Od sredine marta, svi klijenti koji su aktivni na našem tržištu i koji se trude da zadrže poziciju prihvataju da radimo u uslovima vanrednog stanja, da cene variraju i spremni su da plate više za sigurnost u otpremi ili prijemu robe.

 

Kompanije u Srbiji, koje su deo globalnih sistema, u prelasku sa redovnog na krizni model imale su jednu značajnu prednost – informacije unapred, budući da je dobar deo starog kontinenta nekoliko nedelja pre nas počeo da se suočava sa koronom. Brzo reagovanje u takvim uslovima potrebno je svakoj industriji, ali se kao naročito neophodno pokazalo u oblasti maloprodaje. Trgovine u Srbiji su se u pojedinim trenucima suočavale i sa 20 puta većom tražnjom određenih artikala. Osim toga, skraćivanje radnog vremena i ograničenja kretanja, zahtevalo je da se ditribucija i logistika organizuju na potpuno drugi način nego dosada.

– Trgovina je pokazala da je spremna da podnese i izdrži drastično povećanu potražnju i ponuda hrane na našem tržištu ne sme da bude u zastoju – smatra Miloš Jauković, potpredsednik operacija i lanca snabdevanja i član izvršnog odbora Delhaize Srbija.

Uspeli smo da redefinišemo kompletan lanac snabdevanja i zajedno sa dobavljačima nađemo modalitete rada da bismo dodatno poboljšali protok do prodavnica i uspeli da ih u najkraćem roku snabdemo. Imali smo i malu prednost, jer smo deo velike grupe i znali smo nedeljama unapred šta dolazi, bili smo spremni da Distributivni centar i kapacitete radnji obezbedimo zalihama i da imamo u kontinuitetu dovoljno robe.

Jauković kaže da je u martu tražnja definitivno bila izuzetno pojačana, ali da je u ovom trenuku još nemoguće govoriti o tačnim procentima i da je situacija bila promenljiva od dana do dana.

Odgovarajući na pitanje da li su distributeri stranih brendova, kao i domaći proizvođači – od velikih sistema do malih dobavljača, uspeli da izdrže dinamiku iz perioda pre krize, pojačanu „policu“ i sve troškove koji to prate, Jauković kaže da su „zasada uspeli“.

– To pokazuje otpornost čitavog sistema. Najeći deo proizvođa i dobavljača se pokazao kao pouzdan. Problema smo imali samo sa jednim manjim delom nabavke iz inostranstva, ali je u ovom trenutku i to rešeno – rekao je potpredsednik operacija i lanca snabdevanja i član izvršnog odbora Delhaize Srbija.

Poslovanje u trenucima kada država propisuje ograničenje kretanja, za sektor distribucije izuzetno je izazovno, smatra i Dragomir Kostić, izvršni direktor društva Atlantic Brands.

– Uspevamo da obezbedimo kontinuiranu proizvodnju svih linija, ali i nabavku sirovina iz inostranstva. I robe i sirovina ima, ne nedostaje ništa. Početkom marta je bilo konfuzije, zastoja i neizvesnosti, pre svega u vezi sa tretmanom vozača, sada je to normalizovano. Jedino područje gde imamo poteškoća je Italija, pogotovo severni deo, gde vozači ne žele da idu i preuzimaju robu, ali i to se prevazilazi – kaže Kostić.

– Plasman se odvija kroz naš distributivni sistem i takođe nesmetano funkcioniše, mada je zahtevno. Velika je potražnja, a prodavnice rade 8 sati umesto nekadašnjih 16. Takođe, nemamo više na raspolaganju period pre i posle radnog vremena prodavnica i to je ograničavajući faktor.

Svet posle korone 

Kako će poslovno okruženje izgledati u budućnosti posle korone? Mogu li određene prakse da prežive i zažive i nakon vanrednog stanja? Da li je „od kuće“, „na daljinu“, „online“ i „digitalno“ – u Srbiji jednokratno ili neminovno?

Moje duboko uverenje je da svet posle ove krize neće biti isti kao pre. Jednostavno je – ni nakon ranijih kriza nije bio. Kad smo posle 2008. to prihvatili, onda su stvari krenule da se menjaju nabolje i kreću napred,  kaže Nebojša Mandić.

Digitalizacija u odnosu pružalaca logističkih usluga i klijenata se ubrzano razvija već sada, a budućnost će biti još više digitalna, svakako više nego što bi to bio slučaj da sekorona kriza nije desila, smatra direktor DHL Global Forwarding.

Trgovina robom široke potrošnje ostaće u tradicionalnoj formi dominantna, ali će se značajno razvijati online kupovina, smatra Dragomir Kostić.

– Za to je važan standard građana i važno pitanje kako da se održi kontinuitet protoka novca i da se finansijski lanac ne prekine – zaključuje.