Kako globalne ekonomske prilike utiču na oporavak transportno-logističke industrije

Nakon snažnog uticaja pandemije na transportni sektor u 2020. godini, oporavak ekonomskih aktivnosti širom sveta u 2021. donosi drugačije uslove poslovanja. Uprkos tome, očekuje se da se na globalnom nivou transportni sektor neće vratiti na nivoe pre krize pre 2022, zaključaj je vebinara „Transport i logistika: Izazovi i prilike u neizvesnim vremenima pandemije Covid-19“, održanog u sredu (20. oktobra 2021).

Ovaj događaj organizovala kompanija Coface, vodeći dobavljač usluga za poslovne informacije i upravljanje potraživanjima u Srednjoj i Istočnoj Evropi.

– U 2020, transportni sektor je snažno pogođen krizom Covid-19. Globalni rast smanjen je za 3,5%, dok je svetska trgovina u prethodnoj godini ubeležila pad od 5% u odnosu na 2019. Taj pad je u nekim trenucima bio i značajno niži – u aprilu 2020. čak 16,2% u odnosu na april 2019. – istakao je Grzegorz Sielewicz, glavni Coface ekonomista u Centralnoj i Istočnoj Evropi, koji je održao prezentaciju o uticaju globalnog ekonomskog okruženja na sektor transporta i logistike, kao i o regionalnom razvoju CIE i prognozama po sektorima.

Sektor transport robe u 2021. godini ima značajne koristi od oporavka ekonomskih aktivnosti širom sveta.

– Očekuje se da će se globalni BDP u 2021. povećati za 5,6%. Globalna trgovina u martu 2021. beleži 10% bolji rezultat nego u martu prošle godine, ali i 4% bolji rezultat nego pre krize, odnosno u martu 2019 – naveo je.

Privredni oporavak u pojedinim delatnostima odvija se značajno brže nego što je očekivano, a ogroman rast tražnje takođe je faktor rizika, jer može dovesti do nestašica, kao i problema da fabrike za ispune zahteve koji se pred njih postavljaju. Ovakve prilike odražavaju se na lanac snabdevanja, te rezultiraju rastom troškova, kao i kašnjenjima.

Nemačka industrija

Ekonomisti kompanije Coface dali su naročit osvrt i na poslovanje nemačkih kompanija, koje je veoma značajno za Centralnu i Istočnu Evropu, budući da u državama ovog regiona posluje veliki broj preduzeća-dobavljača (pre svega u sektorima elektronike, automotive itd.). Nemačke kompanije „moraju da nauče da žive sa pandemijom“, jedna je od glavnih poruka.

Među faktorima rizika za poslovanje nemačkih izvoznika u budućnosti ističu se poremećaji u lancu snabdevanja (faktor čiji je uticaj koji ocenjen kao značajno viši u 2021. u odnosu na 2020. godinu), za kojima slede cene sirovina. Rizik zbog posledica pandemije korona-vrirusa na globalnu ekonomiju, kao i na nemačku ekonomiju, u 2021. je smanjen u odnosu na 2020. (respektivno – 45% u 2020. naspram 10% u 2021; 17% u 2020. naspram 8% u 2021).

Kada je reč o Nemačkoj, u svim analiziranim granama industrijama u 2021. smanjena su kašnjenja u plaćanju. U sektoru transporta, u 2021. beleži se prosečno kašnjenje od 19,2 dana, dok je rezultat u 2020. iznosio 27,9 dana.

Povratak na nivo pre pandemije  

Najznačajnije dešavanje u sektoru transporta i logistike tokom 2021. godine svakako je snažno povećanje pomorskog prometa robe, kao i rast cena u brodskom prevozu – čije posledice se osećaju na svim nivoima.

Oporavak transportno-logističke industrije u 2021. Coface ocenjuje kao težak, uz značajan uticaj aktuelnih prilika u pojedinačnim zemljama.

– Za kompanije koje se nalaze u zemljama za koje Coface predviđa da je zdravstvena kriza u velikoj meri pod kontrolom – scenario „bez stani i kreni“ (uglavnom azijske zemlje), promet preduzeća u sektoru transporta u poslednjem kvartalu 2021. biće 4% niži nego u poslednjem kvartalu 2019. Sa druge strane, u zemljama kod kojih se predviđa „stani-kreni“ scenario (smenjivanje perioda zaključavanja i popuštanja mera), očekuje se rezultat 17% niži nego pre korona-krize – navodi Grzegorz Sielewicz.

Na globalnom nivou, ne očekuje se da će se transportni sektor vratiti na pretkrizni nivo pre 2022, zaključuje.

Avio-kargo transport

Avio-prevoz je sektor koji je najviše pogođen tokom prethodne godine. Kako su kapaciteti pali značajanije u odnosu na potražnju (-23% u odnosu na -12,6%, u 2020), nivo zauzetosti i vozarine su porasli, što je dovelo do pozitivnog neto efekta: +15% prihoda u 2020. prema IATA podacima.

Zbog toga je značajan osvrt na dešavanja tokom ove godine, a rezultati pokazuju da je u aprilu 2021. potražnja bila 12% veća u odnosu na april 2019. godine. Prema IATA prognozama, trebalo bi da prođe nekoliko godina da se tržište vrati na nivo pre krize.