MALI ŠENGEN velika korist za privredu regiona

Uspostavljanjem ““malog ŠŠengena“” na Zapadnom Balkanu kompanije iz celog regiona dobile bi veće regionalno, zajedničko tržžiššte sa gotovo 20 miliona potroššača, bez barijera i kočnica za višše međusobne trgovine i ulaganja, što bi im omogućilo da budu produktivnije, konkurentnije, višše proizvode, izvoze, same višše investiraju i privuku višše stranih investicija, izjavio je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadežž.

To, po njegovim rečima, podrazumeva da se zajednički prostor uredi kao zajedničko tržžiššte i jedinstvena investiciona destinacija, da se harmonizuju propisi unutar regiona i sa evropskim standardima, pojednostave procedure, usaglase veterinarski i fitosanitarni sertifikati.

Takođe, kako je rekao Čadež, da se međusobno priznaju prekogranična dokumentacija i uskladi radno vreme graničnih služžbi, kako bi roba, ljudi i kapital, ššto je i ključni zahtev privrednika, neometano prolazili kroz ceo region, saopštila je PKS.

“Dogovor predsednika Vučića sa albanskim i makedonskim premijerima, Edijem Ramom i Zoranom Zaevom, da se u oktobru sastanu u Novom Sadu kako bi konkretizovali aktivnosti za dublje političke i ekonomske integracije unutar regiona i zajednički nastup – u bloku pred EU, daje posebnu – političku težžinu, uticaj i podsticaj onome za ššta se poslednjih godina zalažže ššest komora regiona okupljenih u Komorskom investicionom forumu Zapadnog Balkana”, ocenio je Čadežž.

Ma kako danas nazvali tu inicijativu “- mali ŠŠengen”, “CEFTA plus”, Novi dogovor (New Deal) za region, to je, po rečima Čadežža, upravo ono na čemu insistira poslovna zajednica i na čemu posvećeno radi zajednička regionalna privredna komora koja predstavlja višše od 350.000 kompanija – kroz povezivanje naših privrednika, predstavljanje privrede regiona u svetu i preporuke vladama za otklanjanje barijera i stvaranje zajedničkog tržžiššta. Uveren je da će u ovaj proces vrlo brzo uključiti i ostali u regionu, jer je reč o otvorenoj platformi u interesu svih zapadnobalkanskih ekonomija.

„Čvrššće regionalne integracije, uz unutraššnje reforme, zapadnobalkanskim ekonomijama bi u narednim godinama omogućile preko potreban veći rast, od 7-8 odsto godiššnje, bržži od procenjenog prosečnog – 3,7 odsto za ovu i narednu godinu”, ukazuje predsednik PKS.

Novi dogovor“ za koji se Komorski investicioni forum zalažže u ime poslovne zajednice, objašnjava Čadežž, trebalo bi vremenom da obuhvati ne samo trgovinu, već sve elemente budućeg zajedničkog regionalnog prostora, od usaglaššavanja propisa, standarda i praksi, preko pitanja investicionih politika, do digitalnog povezivanja i obrazovnih sistema…

“Ideja je da se formira zajednica regiona po uspeššnom modelu evropske ekonomske unije, čime bi se obezbedio i politički okvir za dublje integracione procese između ekonomija Zapadnog Balkana i našše ekonomije na najbolji način pripremile i lakšše uššle u Evropsku uniju”, objaššnjava Čadežž.

Koliko je to važžno, ilustruje iskustvom zemalja Viššegradske grupe (Češška, Mađarska, Poljska i Slovačka), koje danas, ne samo zajednički nastupaju u Briselu u ostvarivanju svojih regionalnih interesa, nego su, kroz proces evropskih integracija i kao deo EU, dostigle zavidan nivo ekonomskog razvoja i po nekim parametrima stale rame uz rame sa starim članicama.

Posmatrano po stanovniku, bruto domaći proizvod viššegradske četvorke proššle godine bio je gotovo tri puta, a izvozni učinak pet puta veći od zapadnobalkanskog, uz dvostruko veće učeššće izvoza u izgradnji BDP-a i viššestruko veći priliv investicija iz sveta”, naveo je Čadežž.