Carina u budžet uplatila 1,11 mlrd EUR više nego 2020. – Uskoro i e-licitacije za oduzetu robu

Uprava carina je tokom 2021. u republički budžet uplatila ukupno 749,7 milijardi dinara, što je za 130 milijardi dinara, odnosno 21% više nego u 2020, saopštio je danas na konferenciji za medije Branko Radujko, vršilac dužnosti direktora Uprave carina. Predstavljajući rezultate prethodne godine, Radujko je najavio i nekoliko značajnih novina u oblasti digitalizacije carinskih službi, kao i dugoočekivani početak elektronskih licitacija za kupovinu zaplenjene robe.

Uprava carina ostvarila rast od 15% i u odnosu na 2019. godinu, u kojoj nije bilo pandemije korona virusa i kada je promet robe i putnika funkcionisao neometano i bez ograničenja.

Snažno insistiranje na doslednoj primeni zakona i carinskih propisa Radujko je istakao kao jedan od presudnih faktora za poboljšanje rezultata.

– Iz te odlučnosti proizišle su značajne promene, najpre mislim na kadrovske promene – i u Upravi carina i po carinarnicama na terenu; a uz to i svakodnevna i stalna kontrola doslovnih primena carinskih propisa, što znači da se na svakoj carinarnici i na svakom graničnom prelazu prema svakoj strani postupalo jednako, bez privilegovanih i diskriminisanih – tvrdi Radujko.

Kada je reč o najznačajnijim zaplenama u 2021, Radujko je naveo 717 kilograma raznih narkotika, 321.000 litara nafte, oko 1,4 miliona komada cigareta, cigarilosa i tompusa, 11,5 kilograma zlata, mnogobrojne primerke kulturnih dobara, oružje, municiju i drugu vrednu robu.

– Na svim graničnim prelazima ukazujemo na pravila o prijavljivanju gotovog novca neprestano, ali je uprkos tome u 2021. otkriveno skoro 5 miliona evra neprijavljene gotovine koja je oduzeta i, u skladu sa zakonom, uplaćena u budžet Republike Srbije – istakao je Radujko.

Pored toga, otkrivena su 674 migranata u pokušaju ilegalnog prelaska granice.

Prioriteti u 2022. godini

U daljem radu Uprave carina poseban fokus biće na nastavku digitalizacije carinskih procedura, kao i na modernizovanju carinske službe.

Digitalizacijom će se znatno smanjiti mogućnost zloupotreba povezanih sa ljudskim faktorom, te će ekonomija naše države biti konkurentnija na međunarodnom planu, rekao je Radujko.

On je posebno istakao značaj pojednostavljenih procedura dogovorenih sporazumom Otvoreni Balkan, koje su, kako navodi, u prvoj polovini januara funkcionisale bez problema.

Kada je reč o elektronskim licitacijama za kupovinu zaplenjene robe, koje su, kako je Radujko podsetio, najavljivane više puta dosad, novina je da ih javnost može očekivati u skorijem periodu, pošto je rad na razvoju aplikacije završen i u toku su finalna testiranja.

– Kroz digitalizaciju poslovnih procesa želimo da unapredimo organizaciju i optimizujemo rad Uprave, sa novom sistematizacijom radnih mesta. Želimo da unapredimo i uslove za rad carinskih službenika, koji nisu bili fantastični. Ako želimo da imamo kvalitetne i savesne ljude na carinarnicama i graničnim prelazima, treba da im omogućimo uslove za rad, makar kakve imaju zaposleni u drugim državama – zaključio je Radujko.

Foto: Uprava carina