Između potražnje i problema u transportu – Kako se odvija srpski izvoz u Rusiju?

Očekivano ili ne, tek srpski izvoz u Rusiju tokom 2022. godine beleži ovakve rezultate: odličan start u prva dva meseca, pad odmah po dešavanjima u Ukrajini (mart i april), povratak na prošlogodišnji nivo u maju, ali i značajan rast u junu – 30% više u odnosu na 2021. Ukupno, za prvih 6 meseci ove godine, plasman naše robe u Rusku Federaciju porastao je 5,6% u odnosu na godinu pre.

Potreba za robom u Rusiji je svakako velika, naročito imajući u vidu da je zapadnim firmama pristup onemogućen ili barem značajno otežan, te da se traže alternativni partneri. Ipak, postavlja se pitanje koliko nam to znači u situaciji kada je transport iz dana u dan pod upitnikom?

Kako će se brojke kretati, u ovom trenutku niko ne može da predvidi. Iako je poznato da statistika bez šireg konteksta ne može da da konačnu reč, ono što će donekle biti zanimljivo jeste sledeći izveštaj Republičkog zavoda za statistiku. On bi trebalo da pokaže da li se i na koji način na julski (potom avgustovski itd.) rezultat odrazila „rampa“ za tranzit određene robe iz Srbije preko zemalja EU posle 10. jula.

Nakon početne kakofonije (ko, šta i kuda može da prevozi), situacija se delimično razbistrila, ali u praksi i dalje postoji sijaset nedoumica. Problem na terenu ne predstavljaju samo sankcije EU i činjenica da je spisak sankcionisane robe poduži (jer je nesankcionisane robe još više), već i to što se dešava da službenici tranzitnih zemalja mogu da propise tumače na različite načine i postupaju prema sopstvenoj proceni, te da dođe do vraćanja robe čak i kada to nije formalno zatraženo.

Ono što je možda najčudnije, jeste da su državni organi u Srbiji po pitanju ove teme i dalje u nekoj vrsti „tihog hoda“. Do objavljivanja ovog teksta, od Ministarstva privrede nismo dobili odgovor na pitanja da li postoje podaci o šteti koju srpska privreda trpi zbog problema u tranzitu, koliko će takva dešavanja uticati na rezultate domaćeg izvoza, i najvažnije: šta se dešava u situaciji kada se roba nalazi na spisku sankcionisanih roba i šta se radi da se ova situacija za domaće izvoznike/prevoznike prevaziđe, odnosno: koje su alternative?

Očekivano pooštravanje

Iz Privredne komore Srbije podsećaju da je zabranjen tranzit, prenos, izvoz, pretovar i svako drugo kretanje robe koja ulazi u Evropsku uniju i koja je namenjena Rusiji, ukoliko je uključena na listu sankcija EU. Ističu i da na stranici PKS „postoje sve relevantne informacije kao i spisak roba koje se nalaze na listi sankcija EU usmerenih ka Ruskoj Federaciji, a koje se redovno ažuriraju“. No, osim ove liste, privrednici moraju da znaju da će sva roba koja ulazi na teritoriju EU, a namenjena je Rusiji, biti predmet procene rizika od strane carinskih organa EU, što nas ponovo vraća na pomenute mogućnosti problema na terenu: od slučaja do slučaja.

U grupi tarifnih brojeva koji su sankcionisani od 21.07.2022. godine, pooštrene su sankcije za cele tarifne grupe tj. svedene su tarife na šestocifrene pri kontroli istupa roba za izvoz/uvoz, navode iz Komore.

Iako je zasada transport omogućen za robu koja nije na listi sankcionisane robe, mogu se očekivati dalje mere EU koje će otežati najpre prevoz robe iz Ruske Federacije preko teritorija EU zemalja, ali i mere RF za koje će zemlje i tržišta odrediti zabranu izvoza proizvoda i sirovina iz RF, dodaju.

Situacija na terenu se menja svakodnevno i prevoznicima se preporučuje da pažljivo procene rizik prilikom organizovanja transporta ka Rusiji, budu u kontaktu sa Udruženjem za saobraćaj pri PKS i prate na sajtu PKS stanje na graničnim prelazima, kažu u Privrednoj komori.

Ozbiljne probleme u transportu predstavljaju i mirni protesti, usled kojih dolazi do blokade graničnih prelaza, kao što je to bio slučaj sa Kukuryki – Kozłowiczy (BY-PL). Ovo je prouzrokovalo značajno duže čekanje na graničnim prelazima sa EU, na svim pravcima, dodaju.

Gužva, ilustracija

Govoreći za PlutonLogistics o konkretnim slučajevima na koje su nailazili domaći privrednici, navode da je u periodu koji je usledio nakon 10. jula, odnosno datuma kojim je istekao tranzicioni period petog paketa sankcija EU usmerenih ka Rusiji, „zabeležen veći broj obraćanja srpskih privrednika čije su isporuke robe ka Rusiji bile onemogućene“.

Problemi su se javljali već na graničnom prelazu Horgoš, kada mađarska carina nije propuštala tranzit srpske robe u pravcu Ruske Federacije. Prema našim saznanjima, u pitanju je roba, obuhvaćena petim paketom sankcija, a za koju je tranzit bio dopušten do 10. jula, odnosno za ugovore potpisane pre 6. aprila 2022. godine, navodi PKS.

Šta se sada dešava – i šta će se dešavati – sa našom robom obuhvaćenom sankcijama, da li će i na koji način ubuduće ići u Rusiju, odgovor nismo dobili ni od PKS.

Cena transporta za Rusiju

Da se najveće teškoće plasmana u Rusiju tiču transporta – koji je složeniji zbog izmenjenih ruta, produženog tranzitnog vremena i znatno veće cene transporta, najbolje znaju logističke kompanije.

– Ove okolnosti se menjaju takoreći na dnevnom nivou i teško je predvideti kako će se u neposrednoj budućnost odraziti na trgovinu i transport – kaže Nikola Jevtić iz preduzeća Enpeks.

Transport za Rusiju je znatno poskupeo, ne samo zbog dužeg zadržavanja i cene goriva, već i zbog toga jer prevoznici nemaju čime da popune teretni prostor u povratku, dodaje, podsećajući i da je broj prevoznika i pojedinačnih transporta inače ograničen godišnjim kvotama i dozvolama koje izdaje MGSI.

– Povećana potražnja ne može da se lako realizuje, jer obim drumskog transporta nije potpuno liberalizovan. Ovo nije novitet, ali sada se može očekivati da će tranzitne države pažljivije motriti da li je obim transporta roba znatno porastao u odnosu na prosek od prethodne tri godine kako se to uobičajeno procenjuje. Sa druge strane, situacija je jedinstvena jer su poslednje dve godine pogođene pandemijskim restrikcijama.

Iz preduzeća Enpeks ističu i da je kamionski transport je moguć i preko Turske i Gruzije, te da je podsećaju da je morski transport do dunavskih luka je znatno otežan zbog ratnih dejstava u području Crnog mora.

– Avionski transport robe za Rusiju je moguć, ali je naravno znatno skuplji od kamionskog i nije lako obezbediti kargo prostor na ograničenom broju letova koji operišu iz Srbije ili drugih država koje nisu uvele sankcije, kao što je Turska – ističe naš sagovornik.