Izvoz iz Srbije jači od domaćih i svetskih problema

Kako se godina primiče kraju, jasno je da nepovoljne okolnosti i na domaćem i na međunarodnom terenu nisu naudile srpskom izvozu. U prvih deset meseci izvezeno je robe u vrednosti 14,6 milijardi evra, što je povećanje od 7,3 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. A nepovoljnih okolnosti bilo je dosta, pre svega usporila je privreda u evrozoni, a udarac su i takse za plasman robe na KiM. Sve to dovelo je do nešto slabijeg rasta prerađivačke industrije.

Na novinarsku konstataciju da smo imali sreće s izvozom u ovoj godini ekonomista Ivan Nikolić kaže da se ne može govoriti o faktoru sreće.

– Da je to u pitanju, bila bi reč samo o jednokratnom povećanju, a činjenica je da od 2012. godine kreće trend rasta izvoza i njegovi odlični rezultati. To je posledica promene tehnološke strukture proizvodnje i izvoza, jer se sada napolju prodaju proizvodi viših faza obrade. Sem toga, i strane direktne investicije stižu u izvozne sektore – kaže Nikolić.

Nemačka očekuje stopu rasta od 0,5 odsto, Italija će stagnirati, a oni su naši glavni spoljnotrgovinski partneri. Usporen je i rast zemalja regiona, koje su takođe usmerene na tržište EU.

U Narodnoj banci (NBS) kažu da Srbija i dalje povećava izvoz brže od rasta globalne, uvozne tražnje i time nastavlja da povećava svoje učešće na svetskom tržištu.

Na dobre rezultate izvoza ukazuju podaci o izvozu robe u EU. Prema analizi centralne banke, koja obuhvata 9 meseci ove godine, u EU je izvezeno robe u vrednosti od 8,7 mlrd EUR, što je za 6,8% više nego u istom periodu prošle godine. Najviše je povećan izvoz robe u Nemačku (za 184 mil EUR), tako da je dostigao 1,7 mlrd EUR.

Izvoz je povećan u 26 zemalja EU, dok je samo u Italiju i Bugarsku smanjen. Ipak, Italija je, sa 1,4 milijardi evra vrednosti izvoza od početka godine, naše drugo najznačajnije izvozno tržište. Ako se izuzmu automobili, izvoz u Italiju je gotovo nepromenjen. Kad je reč o tržištima van EU, posle Nemačke, najviše smo povećali izvoz u Kinu, za 134 miliona evra, tako da je dostigao 191 milion evra, nakon relativno niskog nivoa prošle godine.

Posmatrano po proizvodima, izvoz je povećan kod svih važnih izvoznih proizvoda Srbije, osim kod automobila i čelika. Dobri rezultati ostvaruju se i izvozom poljoprivrednih proizvoda. U prvih devet meseci, po osnovu izvoza poljoprivrednih proizvoda ostvaren je prihod od 788 miliona evra, što je za 22 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Izvoz je povećan kod gotovo svih poljoprivrednih proizvoda koje Srbija izvozi, a najviše kod žitarica – za 31,1 odsto.

S poljoprivredom povezana prehrambena industrija takođe ostvaruje dobre izvozne rezultate. Prehrambena industrija je ostvarila više od 1,2 milijarde evra prihoda od izvoza u prvih devet meseci ove godine, što je za 88 miliona evra više nego u istom periodu lane.

U NBS kažu da dobre izvozne rezultate ostvaruju proizvođači auto-komponenti, koji su takođe izloženi nepovoljnim kretanjima na svetskom tržištu. Njihov izvoz je u devet meseci ove godine povećan na 1,5 milijardi evra i bio je za 12,1 odsto veći u odnosu na isti period prethodne godine, uprkos padu proizvodnje automobilske industrije na svetskom nivou, a posebno u Nemačkoj.

Preduzeća iz Srbije su dobavljači velikih sistema, naročito u Nemačkoj, koja je smanjila proizvodnju za milion automobila, na nivo iz 2009. godine. I pored toga, izvoz auto-komponenti iz Srbije najviše je povećan u Nemačku (za 65 miliona evra, ili 19,4 odsto), zatim Češku (za 27 miliona evra, ili 30,6 odsto), Mađarsku (za 15 miliona evra, ili 14,8 odsto), kao i Austriju (za 12 miliona evra, ili 35,5 odsto).

Smanjen je izvoz čelika, ali je i on u velikoj meri nadoknađen većim izvozom bakra. U prvih devet meseci ove godine, izvoz čelika je smanjen za 66 miliona evra, sa 691 miliona, koliko je izvezeno u istom periodu prošle godine. Na smanjenje vrednosti izvoza uticao je pre svega pad cena proizvoda od čelika, a posebno toplovaljanih proizvoda, koji su najvažniji izvozni proizvodi železare u Srbiji. Iako količina izvezenih proizvoda od čelika u posmatranom periodu gotovo da nije promenjena (rast od 0,1 odsto), poslednjih meseci primetno je smanjenje izvoza i u tonama, čemu su doprinele zaštitne mere EU u vidu kvota na uvoz 26 proizvoda od čelika, koje se primenjuju od februara ove godine i trajaće do jula 2021.

Za toplovaljane proizvode uvedena je globalna kvota, dok su na preostale dve kategorije proizvoda železare, hladnovaljane proizvode i bele limove, uvedene pojedinačne kvote, koje za osnovu imaju prosek uvoza iz Srbije u periodu 2015–2017. Uvoz preko tih kvota biće opterećen carinom od 25 odsto. Za železaru u Srbiji, koja je od 2016. godine u vlasništvu kineske kompanije „Hesteel”, tako određene kvote nisu povoljne, jer je pomenuti prosek hladnovaljanog čelika oko 10 odsto niži od prošlogodišnjeg izvoza u EU, a u slučaju belih limova oko 25 odsto niži.

Izvor: Politika