Koliko zaista traju uvozno/izvozne procedure i carinske operacije?

Statistika kaže da kamion srpskog prevoznika ostvari u proseku oko 187 EUR dnevno. Zbog čekanja na granici, u proseku mesečno izgubi tri dana, odnosno 36 dana godišnje. Računica pokazuje da zbog zadržavanja na prelazima srpski privrednici imaju za 67 mil EUR manji promet godišnje, a zadržavanje vozila poskupljuje prevoz i ugrožava rokove isporuke.

Iako čekanje na granici mnogi poistovećuju sa radom carine, ti razlozi imaju mnogo više faktora, poput dinamike rada administracija susednih država ili usporavanja njihovog rada zbog pojačanih kontrola koje se sprovode u zemljama EU…

Ipak, u cilju unapređenja efikasnosti obavljanja carinskih i drugih procedura u postupku uvoza i izvoza roba, kao i usaglašavanja sa obavezama međunarodnih sporazuma u oblasti olakšanja trgovine, Uprava carina Republike Srbije sprovela je studiju merenja vremena postupaka robnog uvoza i izvoza u drumskom i avio saobraćaju.

Rezultati studije kažu da je prosečno carinsko vreme kod uvoza u drumskom sabraćaju 45 minuta na graničnim prelazima, odnosno 1 sat i 32 minuta na unutrašnjem terminalu. Prosečno carinsko vreme kod izvoza je 1 sat i 15 minuta na unutrašnjem terminalu, odnosno 5 minuta na graničnim prelazima. Za celokupni proces uvoza u proseku je potrebno 8 sati i 22 minuta, za izvoz je neophodno 6 sati i 47 minuta.

Prosečno carinsko vreme kod uvoza u avio saobraćaju je 3 sata i 47 minuta, kod izvoza 1 sat i 38 minuta. Za ukupnu proceduru kod uvoza je potrebno 2 dana, 21 sat i 19 minuta, a kod izvoza 1 dan, 1 sat i 44 minuta.

Aleksandra Ilić, šefica Odseka za pojednostavljene carinske procedure u Upravi carina, kaže da je studija sprovedena u saradnji i uz stručnu podršku Grupacije Svetske banke, a po metodologiji Svetske carinske organizacije, čiji softver je korišćen za prikupljanje i obradu podataka.

– Dobili smo i zvanične pohvale od Svetske banke koja nas je obavestila da je broj upitnika koji je popunjen u Srbiji najveći u odnosu na zemlje gde je Svetska banka nedavno pružala pomoć u implementaciji Studije o merenju vremena, čak 2.386 za uvoz i izvoz u drumskom i avio saobraćaju. Pri tome, pohvaljeni smo i za uvođenje novog pristupa kreiranju upitnika tokom sprovođenja ove studije, kao i za činjenicu da smo uspeli da obezbedimo intenzivnije uključivanje privatnog sektora u njeno sprovođenje. Ona naglašava da Uprava carina ove godine uz podršku EU započinje projekat pripreme za uvođenje automatizovanog uvoznog i izvoznog carinjenja, kao i da carinska služba intenzivno nastavlja da radi na uvođenju pojednostavljenih postupaka, što sve za cilj ima ubrzanje protoka robe i olakšavanje poslovanja za domaću privredu.

Za merenje vremena odabrane su carinske ispostave sa najvećim brojem prijavljenih i obrađenih carinskih deklaracija, na osnovu carinskih podataka iz prethodnih godina, a merenje je sprovedeno u martu ove godine na CI Aerodrom Beograd, GP Horgoš, GP Batrovci i GP Preševo, kao i na CI Terminal Beograd.

– Prilikom sprovođenja studije izmereno je potrebno vreme ključnih elemenata postupanja svih pojedinačnih kontrolnih organa, ali i privatnih učesnika uključenih u proces carinjenja i puštanja robe. U sprovođenju studije podršku i saradnju pružile su nam i nadležne inspekcijske službe: veterinarska, fitosanitarna i sanitarna, Granična policija, Aerodrom Beograd, svi carinski zastupnici, prevoznici, uvoznici, izvoznici i anketari – navodi Ilić.

Naša sagovornica objašnjava da podaci iz ove studije daju dovoljno informacija i preporuka za dalje unapređenje i olakšanje trgovine.

Da bi se ovaj sistem unapredio potrebno je obezbediti da su svi poslovi i zadaci koje obavljaju carinski i drugi nadležni ograni, uključujući tu i radno vreme, prilagođeni potrebama poslovne zajednice, kako bi se osigurao nesmetan protok saobraćaja, i ubrzao transport osetljive i lako kvarljive robe.

Dalje, preporuka je i da se proširi upotreba pojednastavljenih procedura, kao i broj privrednih subjekata koji ih koriste, kao i da se promoviše sveobuhvatnija primena programa za ovlašćene privredne subjekte (OPS).
Neophodno je i planirati potrebe i organizovati ljudske resurse na carinskim ispostavama shodno obimu posla i broju deklaracija koje se obrađuju na pojedinačnim ispostavama.

Pojednostavljeni carinski postupci

Foto: carina.rs

Kako bi pružila podršku razvoju privrede Republike Srbije i omogućila kompanijama da lakše i brže posluju, Uprava carina je od oktobra 2010. godine počela primenu pojednostavljenih carinskih postupaka na osnovu posebnih odobrenja kompanijama koje posluju savesno i u skladu sa zakonom.

– Broj kompanija koje koriste pojednostavljene postupke neprestano raste, čime je omogućeno njihovo efikasnije i ekonomičnije poslovanje. U ovom trenutku 96 privrednih subjekata koristi prednosti tzv. „kućnog carinjenja“, izdato je 297 odobrenja za pojednostavljenje na osnovu fakture, 111 odobrenja za ovlašćenog primaoca u nacionalnom tranzitu, 81 ovlašćenog pošiljaoca, 3 ovlašćena primaoca po CIM u nacionalnom tranzitu, 9 izdatih sertifikata ovlašćenog privrednog subjekta, kao i 76 ovlašćenih izvoznika – kaže Aleksandra Ilić.

Doing Business lista

Lakoća poslovanja (Ease of Doing Business) je indeks koji je formirala Svetska banka kako bi pružila objektivnu osnovu za unapređenje regulatornog ambijenta u poslovanju. Godišnje istraživanje se objavljuje u publikaciji pod nazivom Doing Business i bavi se posmatranjem privrednih subjekata u jednoj zemlji i regulatornih mera koje se primenjuju na preduzeća.

– S obzirom na to da je jedan od indikatora indeksa i prekogranična trgovina, ubrzanje i pojednostavljenje ovog postupka dovodi do boljeg pozicioniranja Republike Srbije na Doing Business listi, što šalje pozitivan signal stranim investitorima – zaključuje naša sagovornica.

Izvor: eKapija, autor: Marija Kambić

Kompletnu studiju pročitajte OVDE.