Neće više biti jednostranih taksa na srpsku robu

Kada je Branko Azeski, predsednik Privredne komore Severne Makedonije, pre godinu i po dana na „Kopaonik biznis forumu” otvoreno i bez uvijanja izgovorio da je Cefta mrtva i da je regionu potreban novi aranžman pod pokroviteljstvom Evropske unije kojim bi se obezbedili mehanizmi da se sporazum poštuje – ni sanjao nije da će se to stvarno desiti.

Region je dobio „mali šengen”, koji bi trebalo da ubrza protok ljudi, robe, usluga i kapitala, ali je ovog puta garant tog sporazuma Amerika. „Mali šengen” je deo sporazuma koji je početkom septembra potpisan u Vašingtonu, što je značajno za našu zemlju, koja je najveći izvoznik u regionu i koja je zbog zatvaranja tržišta južne pokrajine izgubila više od pola milijarde evra za samo dve godine.

Privredne komore Srbije i tzv. Kosova su početkom prošle sedmice u Beogradu potpisale zajedničku izjavu u prisustvu visokih američkih zvaničnika Ričarda Grenela, specijalnog savetnika predsednika SAD i Adama Bolera, izvršnog direktora DFC. Izjavom su podržali inicijativu regionalne saradnje „mali šengen” jer je ona, kako se navodi, važan korak ka prosperitetu i unapređenju stabilnosti i konkurentnosti u čitavom regionu zapadnog Balkana.

Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije (PKS), objašnjava da se u formalnom smislu vašingtonskim sporazumom Kosovo obavezalo da će postati deo „malog šengena”. Pre njega „mali šengen” su podržali i priključili mu se Albanija i Severna Makedonija, a očekuje se da se za ovo opredele i Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Sagovornik „Politike“ naglašava da je bitno što postoji i zainteresovanost Evropske unije da podrži „mali šengen”, ali pod uslovom da sve privrede regiona budu uključene.

– Sa političkim autoritetom SAD, koje stoje iza dogovora postignutog u Vašingtonu, verujemo da će inicijativa „mali šengen” dobiti dodatni vetar u leđa. Očekujemo do kraja ove godine dalji konkretan napredak ka stvaranju tog zajedničkog ekonomskog prostora – kaže Stanić za „Politiku”.

On podseća da je inicijativa „mali šengen” počela da se razvija u drugoj polovini 2019. godine i do sada su održane tri konferencije, ali je sve zaustavljeno zbog pojave korone. Definisana su sva polja u kojima treba unaprediti saradnju kako bi se približila onome što zovemo zajedničko tržište kroz primenu četiri ekonomske slobode: ljudi, robe, usluga i kapitala.

– Neki koraci su već sprovedeni kada je u pitanju saradnja u razmeni roba zato što sada postoji jedinstven granični prelaz između Srbije i Makedonije. Trenutno se radi na tome da dokumenta koja prate robu, fitosanitarna i ostala papirologija, dobiju efikasniji tretman. Predviđen je elektronski nadzor prilikom transporta robe kroz region. Ključni doprinos te saradnje jeste priznavanje diploma, što je značajno za deficitarna zanimanja kao što su doktori, inženjeri, arhitekte. Oni bez nostrifikacije mogu da konkurišu za posao u regionu. Takođe je značajna promocija ovog regiona kao jedinstvene investicione destinacije s obzirom na to da imamo disparitet, odnosno da investicije dolaze u određene delove zemalja, dok su rubna područja posebno ugrožena – kaže Stanić.

„Mali šengen” je nadgradnja Cefta sporazuma, sporazuma o slobodnoj trgovini u smislu robe, koji ima deo koji se odnosi na usluge, ali nije bio dovoljno iskorišćen.

Prema rečima sagovornika, Cefta je dala značajan doprinos porastu trgovine unutar regiona. Ali taj sporazum je imao svoja ograničenja i trebalo ga je nadograditi u smislu da je trebalo omogućiti slobodan protok i ljudi i kapitala, što je i najkomplikovanije.

Vašingtonski sporazum i „mali šengen” jesu garancija da neće doći do jednostranih mera kao što su bile kosovske takse na robu iz Srbije. One su potpuno ukinute u martu i za nekoliko meseci plasman naše robe na KiM se vratio na 50 odsto onoga što smo imali 2018, pre uvođenja taksa.

– Tokom 2019. i u prvom kvartalu ove godine plasman srpske robe na KiM je bio nula. Kada su od marta ukinute takse, zaključno sa julom, plasman naše robe je bio u vrednosti 120 miliona evra, a u istom periodu 2018. iznosio je oko 250 miliona evra. Verujem da će se s vremenom dodatno povećavati – kaže Stanić.

Za nas je „mali šengen” značajan zbog bržeg protoka naše robe, koju dosta izvozimo u okolne zemlje. Sa svim zemljama u regionu mi ostvarujemo robni suficit, pre svega sa Bosnom i Hercegovinom, Severnom Makedonijom, Crnom Gorom i Albanijom. Pozitivni smo i u uslugama IT sektora koji je u prvih sedam meseci imao suficit od pola milijarde evra. Učešće IT sektora se približava učešću poljoprivrede u BDP.

– Kroz ovu saradnju očekujemo da se povećaju domaće investicije, ali i veći priliv stranih investicija. Prvo pitanje koje postavlja strani investitor koji hoće da gradi fabriku jeste kakva je politička situacija. Ovo će smanjiti politički rizik koji je često opredeljujući za investitore. Nekoliko formalnih koraka se desilo u kratkom periodu, što nije bio slučaj ranije. Sada imamo jedan zamajac i među privrednicima i političarima se stvara određeni nivo euforije da je ovo zaista izvodljivo – kaže Stanić.

Izvor: Politika