Šta se krije u pošiljkama: od kokaina i oružja do tarantule i glave aligatora

Carinici su neretko u poštanskim pošiljkama nalazili različite vrste droga, od semena marihuane, preko halucinogenih pečuraka i tableta ekstazija u obliku Diznijevih junaka, pa do kokaina skrivenog u suvom voću ili dečjim cipelicama. Tu su i oružje, različiti antikviteti, naročito metalne kovanice, a bilo je i živih životinja poput mlade tarantule, ali i prepariranih trofeja – glave i šape zaštićene vrste američkog aligatora, kaže za portal N1 šefica carinske ispostave Pošta Beograd Jasminka Vujadinović.

Sagovornica portala N1 prepričala je i interesantan slučaj od pre nekoliko godina, kada su ljudi iz Srbije rođacima u Kanadi hteli da pošalju mini varijantu kazana za rakiju, u kome, kako kaže, može da se sprema i pekmez i možda još poneki domaći specijalitet.

Prema njenim rečima, u poštanskim pošiljkama najviše se uvoze garderoba, kozmetika i tehnički proizvodi, ali dodaje da ima situacija koje iznenade i najiskusnije carinike, kada na primer u pošiljci stigne kiseli kupus iz Kanade ili pak žive pčele iz Nemačke i Poljske.

– Bilo je i slučajeva da kiseli kupus ili krompir neko odavde šalje u Ameriku, ali imali smo nekoliko pošiljaka sa korenom lekovite biljke raskovnik, koji se kao magijska biljka koristi u istočnoj Srbiji, upakovanog zajedno sa crvenim končićima – kroz smeh priča šefica najveće od tri carinsko-poštanske ispostave u Srbiji.

Vujadinović podseća da su usled pandemije koronavirusa ljudi generalno počeli da izbegavaju putovanja i odlazak u kupovinu, pa su se mnoge prodavnice ”preselile“ na internet. Mnoge od njih vrše i besplatnu dostavu, pa je i u Srbiji zabeležen porast online kupovine, a broj pošiljaka koje pristižu iz inostranstva iz godine u godinu je sve veći.

– Kada je reč o propisima u vezi sa carinjenjem u poštanskom saobraćaju, ono što uvek naglašavamo je da fizička lica mogu primati i slati pošiljke čija sadržina jasno ukazuje na to da je reč o robi za lične potrebe ili potrebe domaćinstva. Sve ono što na bilo koji način ukazuje na trgovinu ili obavljanje delatnosti ne može biti predmet pošiljke namenjene fizičkom licu. Robu čija vrednost ne prelazi 3.000 evra građani mogu cariniti u takozvanom skraćenom postupku, primenom jedinstvene carinske stope od 10% i obračunom PDV od 20% na ocarinjenu vrednost. Za pošiljke vrednije od 3.000 evra obavezno je podnošenje deklaracije u pisanom obliku, odnosno, one se carine u redovnom postupku – objašnjava sagovornica N1.

Dodaje da su ljudi uglavnom dobro informisani o plaćanju dažbina za robu koja se kupuje preko interneta, kao i o tome da se carina i PDV ne plaćaju na robu koju kao pošiljku dobijaju od fizičkih lica iz inostranstva, a čija vrednost ne prelazi 70 evra.

Foto: Uprava carina

Kolekcionarska razmena kao paravan za trgovinu

Jasminka Vujadinović napominje da kolekcionari i hobisti često koriste poštanske pošiljke za razmenu različitih stvari, ali dodaje da se mnogi među njima zapravo bave trgovinom, što je, upozorava, u suprotnosti sa zakonom.

Najčešći problem se pojavljuje kod lekova, jer za razliku od suplemenata, fizička lica lekove ne mogu slati niti primati putem pošte. Često se previđa činjenica da se i na takozvane male pošiljke plaća PDV, koji iznosi 20%. Dakle, kada kupujete preko interneta, za robu čija je vrednost niža od 50 evra prilikom uvoza plaćate samo PDV, što mnoge zbunjuje, jer misle da im je naplaćena i carina. Da jeste, dažbine bi iznosile oko 30% od utvrđene carinske vrednosti, naglašava Vujadinović.

Odgovarajući na pitanje kako je moguće da postoje razlike u visini carine za istu stvar, sagovornica portala N1 kaže da se to dešava prvenstveno zbog toga što u 90% slučajeva pošiljke sa robom kupljenom preko interneta pristižu bez prateće fakture, na osnovu koje bi se nedvosmisleno mogla ustanoviti njena vrednost. U takvim okolnostima, objašnjava, carinski službenici koriste druge raspoložive metode utvrđivanja vrednosti slične ili istovetne robe.

– Može da se desi i da je roba kupljena na akcijama koje više ne postoje kada ona pristigne na carinjenje, a ako uz robu nema računa postoji mogućnost da osnovica za carinjenje bude viša, jer carinik nema načina da zna da li je roba kupljena sa popustom. Dešava se i da dođe do nenamerne greške, zbog čega uvek savetujemo građanima da pre izmirivanja carinskog duga zahtevaju od poštanskog službenika na uvid obračun uvoznih dažbina i ukoliko na njega imaju primedbi, mogu da ulože prigovor – naglašava Vujadinović.

Izvor: N1