ISKUSTVA iz regiona: 90% pomoraca traži promene na fakultetima

Sa prvim danima jeseni počela je nastava na hrvatskim pomorskim fakultetima – Pomorskom fakultetu Rijeka, Pomorskom fakultetu Split, kao i pomorskim odeljenjima univerziteta u Zagrebu i Dubrovniku.

Osim teorijske nastave, studenti imaju i obaveznu praktičnu nastavu, u svrhu primene teorijskih znanja u realnom okruženju, putem različitih pokaznih vežbi u posebno opremljenim učionicama, vežbalištima i na nautičkim, te simulatorima brodske tehnike. Sve ovo zahteva STCW Konvencija, prema kojoj obrazovni ciklus pomorskih zvanja ne može biti završen ukoliko student nije pohađao praktičnu nastavu. Dakle, po završetku osnovnih pomorskih studija, u slučaju da je student redovno bio na praktičnoj nastavi, odnosno vežbama, uz diplomu dobija i niz potvrda koje služe za konkurisanje u svetu pomoraca.

Rezultati ankete

Prema anketi portala Pomorac.hr, 37,5% pomoraca koji su završili pomorske fakultete u Hrvatskoj nije zadovoljno znanjem i veštinama stečenim tokom školovanja.

Dakle, skoro dve petine pomoraca smatra da na fakultetima nisu naučili dovoljno o brodu i pomorstvu, što je zabrinjavajući podatak – na stotinu ljudi koji izađu sa diplomom sa fakulteta, njih trideset i sedam se ne smatra dovoljno kompetentnim da u tom trenutku preuzmu najveće odgovornosti na brodu. Pretpostavka je da je razlog tome taj što se mnogo stvari nauči u direktnom kontaktu s problematikom i pri individualnim iskustvima za vreme asistenture, odnosno kadeture, piše pomorac.hr.

Praktična nastava

Upravo problem praktične nastave pomorci ističu kao „rak ranu“ pomorskih visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj.

Uprkos činjenici da su u planovima fakulteta navedene stotine i stotine sati praktične nastave, više od 90% pomoraca poniklih sa fakulteta u Hrvatskoj nisu zadovoljni obimom praktične nastave koji je predviđen u okviru studiranja.

Možda je ovo i najšokantniji podatak budući da pomorci kroz prvu i drugu godinu osnovnih studija gotovo pola akademske nedelje provode na vežbama. Dalje, prema rezultatima ankete sprovedene na reprezentativnom uzorku, 4 od 10 budućih pomoraca nisu zadovoljni ni teorijskim ni praktičnim delom nastave.

Pixabay.com/Tania Dimas

Engleski jezik

Ono čime hrvatski pomorci zasigurno dobro barataju nakon završetka visokoškolskog obrazovanja jeste engleski jezik struke. Gotovo petina ispitanika tvrdi da je na pomorskom fakultetu izvrsno usvojila engleski jezik, a preko 60% govori ga dobro ili vrlo dobro. Onih koji znaju dovoljno da bi se sporazumeli je 15%, a tek 5% smatra da nedovoljno poznaje engleski jezik struke po završetku pomorskog fakulteta.

Stoga se može zaključiti da je nastava engleskog jezika veoma kvalitetna u sklopu pomorskog obrazovanja, ali i da je to jedan od prioriteta budućih pomoraca kojima je većinom krajnji cilj da završe svoju karijeru u nekoj od stranih kompanija.

Predlozi 

Ispitanici ankete su zamoljeni da iznesu sopstvene predloge izmena obrazovnog sistema usmerenog na pomorska zvanja i razmišljanja o svom akademskom obrazovanju. Neki od predloga i mišljenja su u nastavku:

– Više prakse, veći naglasak na održavanje, a ne na konstruisanje brodskih uređaja.

– Toliko glupih predmeta samo da se popuni program. A nemaju veze sa morem i pomorstvom.

– Redukovao bih program i kriterijum prolaza matematike. Pojačao pojam stručnih predmeta, navigacije, teorije broda, stabiliteta, engleskog, te nastave na simulatoru i školskom brodu.

– Više prakse, modernije obrazovanje, u skladu s dobom u kojem živimo.

– Pomorski fakultet Rijeka uz moju volju i trud me izvrsno pripremio za izazove s kojima se suočavam trenutno na brodu. Ne bih ništa menjao. 

– Prvenstveno bi trebalo uvesti da se nakon svake akademske godine MORA osigurati studentima nautike i brodomašinstva minimalno 2 meseca prakse na brodu (nešto slično engleskom sistemu), te da to bude uslov za dalji nastavak studiranja. Naravno, da bi se to postiglo trebalo bi da naši brodari imaju mnogo veću flotu brodova u odnosu na trenutno stanje, ali uz dugoročni plan i određene podsticaje što iz privatnog, što iz ostalih fondova, moguće je. 

– Uveo više nastave na simulatorima. Na brodu je nautičarima najbitnija navigacija i na tome se na fakultetu treba najviše raditi. Neki kažu da zato postoji tih 12 meseci na brodu, ali zašto sam onda išao na faks?

– Pristup profesora i usvajanje novih programa. Uči se iz knjiga koja se bave materijom iz 80-ih godina.

– Promenio bih profesore koji ne razumeju sami sebe.

– Uvođenje prakse/kadeture u trajanju od 1-3 meseca tokom semestra na brodovima duge plovidbe u dogovoru sa hrvatskim brodskim kompanijama (Tankerska Plovidba, Atlantska Plovidba, Jadroplov)…da student otkrije šta ga očekuje iza diplomiranja, jer reči retko mogu opisati stvarnost plovidbe… 

– Više struke i mogućnost kasnijeg odabira paluba/makina, kao sto ga imaju Danci i Francuzi.

– Više specijaliziranja za specifične vrste brodova, npr. Jack up, dp brodovi, dredgeri, port tugovi…

– Više razumevanja profesora, nismo svi isti i nećemo svi na brod nakon faksa. Malo ljudskosti i poštovanja.

– Dekan pomorskog fakulteta mora biti bivši Kapetan ili Kapo.

– Ukinuo bih ovaj spid tečaj, jer mi koji smo studirali redovno smo potrošili vremena, novaca, živaca i morali smo baš naučiti gradivo.

– Praćenje novih tehnologija, a ne učenje o parobrodima i stvarima kojima je već davno bilo mesto u muzeju. Literatura koju neki profesori koriste u predavanjima je toliko zastarela u tehničkom smislu da može proći samo kao neki tehnički uvod a ne bit srž kolegija…

Kompletnu anketu i tekst pročitajte na portalu pomorac.hr.