Budućnost je na šinama – Prvi Železnički samit Zapadnog Balkana nova prekretnica u razvoju

Digitalizacija, razvoj intеligеntnih transportnih sistеma, unaprеđеnjе bеzbеdnosti žеlеzničkog saobraćaja, izgradnja multimodalnih tеrminala, otvaranjе žеlеzničkog tržišta i olakšavanjе transporta na graničnim prеlazima u narednom periodu trebalo bi da budu u fokusu zemalja Jugoistočne Evrope. Ovi prioriteti danas su potvrđeni dokumentom „Posvećenost železnici“, koji su potpisali ministri saobraćaja na prvom Železničkom samitu Zapadnog Balkana u održanom Beogradu.

Događaj pod sloganom „Budućnost je na šinama“ održan je u organizaciji Stanog sekretarijata Transportne zajednice, Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a pod okriljem Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Okupio je ministre saobraćaja, kako zemalja ZB tako i zemalja sa kojima se graniče, predstavnike Evropske komisije, te profesionalace u oblasti železničkog transporta, a u njihovom fokusu bili su unapređenje regionalne i evropske saobraćajne politike, kao i izgradnja digitalizovanih i održivih sistema železničkog saobraćaja.

Kako smatra direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice Matej Zakonjšek, prvi Železnički samit Zapadnog Balkana odigraće ulogu pokretača i uticati na pozitivne promene u oblasti investicija u železnički saobraćaj i reformu politika vezanih za železnicu. Sa takvom ocenom, saglasan je i srpski ministar saobraćaja Tomislav Momirović.

Matej Zakonjšek

– Povеzivanjе žеlеznica u Evropi i stvaranjе jеdinstvеnog žеlеzničkog prostora jе vеoma zahtеvan, ali istovrеmеno i vеoma značajan zadatak svih nas. Upravo jе ovaj samit pokazatеlj da postoji žеlja i sprеmnost za povеzivanjеm, ali i vеliki potеncijal u širеnju i jačanju daljе saradnjе – rеkao jе Momirović.

Na otvaranju događaja govorila je i predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić koja je navela da je železnički Koridor 10 prepoznat kao veoma značajan, kako u putničkom, tako i u teretnom saobraćaju, te da je „prioritet Vlade Srbije ulaganje u primarnu železničku mrežu“. Brnabić je podsetila i na nekoliko značajnih investicija, istakavši da je 2021. je godina železnice u EU, ali i godina železnice u Srbiji.

– U ovoj godini očekuje se završetak deonice brze pruge Beograd-Novi Sad, kao i početak radova na deonici od Novog Sada do granice sa Mađarskom. Osim toga, tu je priprema dokumentacije za prugu Beograd-Niš i mnogi drugi značajni poslovi – rekla je Brnabić, naglasivši da je „ukupna vrednost planiranih železničkih projekata u našoj zemlji oko 6 milijardi evra“, kao i da je „cilj da se Srbija kompletno modernizuje železnički saobraćaj i prugama se poveže sa svim zemljama u reigonu i sa EU“.

Ana Brnabić

Da su investicije, uz otvaranje železničkog tržišta, kao i saradnju vlada zemalja regiona, prioriteti koji su presudni za budućnost železnice, istakala je i Nandita Paršad, direktorka Grupe za održivu energiju EBRD. „Ništa nije moćnije od ideje čije je vreme došlo – a danas je vreme železnice“, rekla je Paršad.

Modernizacija će rezultirati modalnim pomakom sa druma na šine, što je jedini put da dostignemo Zelenu agendu, budući da je železnica najzeleniji oblik transporta. Zbog nedostatka investicija, tokom proteklih godina železnica je dosta „trpela“ od konkurencije sa druma, ali vremena su se danas promenila. Modernizacija će približiti Zapadni Balkan Evropskoj uniji.

EBRD pruža podršku zemljama Zapadnog Balkana u procesu ozelenjavanja svojih privreda i oko polovine njenih investicija usmereno je ka projektima koji podržavaju Zelenu agendu, dodala je.

S obzirom na to da se države danas sve više okreću zelenijim i društveno odgovornim oblicima transporta, uz dostupna finansijska sredstva, ovo je prilika koju zemlje Zapadnog Balkana ne smeju propustiti da investiraju u svoje železnice, smatra Paršad.

Četvrtina emisije gasova sa efektom staklene bašte u Evropskoj uniji dolazi od transporta i neophodno je da se ona smanji za 90%, kako bismo dostigli klimatsku neutralnost, podsetila je i zamenica glavnog direktora za Sektor mobilnosti i saobraćaja Evropske komisije Maja Bakran Marčić. Zagađenje je izuzetno veliki problem i u zemljama Zapadnog Balkana i zbog toga je prelazak sa drumskog na železnički vid prevoza od najvišeg značaja, rekla je. Za to su neophodna ulaganja, budući da je od ukupno oko 4.000 km železničke mreže na Zapadnom Balkanu čak 45% u vrlo lošem stanju.

– Uprkos tome što je tokom proteklih 15 godina uloženo oko 2 milijarde evra, uslovi i kvalitet usluge nisu se promenili u skladu sa uloženim. Neophodno je nastaviti ovaj proces, kako bi se dostigli zacrtani ciljevi, dodala je.

Bakran Maričić je podsetila i da su zemlje EU značajni trgovinski partneri država Zapadnog Balkana – oko 70% trgovine ZB obavlja sa EU, ali u ovom trenutku svega 5% ide železnicom.

Connecting Europe Express spojio 26 zemalja 

U nedelju uveče, samo nekoliko sati pred otvaranja Samita, u Srbiju je stigao i međunarodni voz Connecting Europe Express. Reč je o vozu koji je pokrenula Evropska unija u okviru obeležavanja Evropske godine železnice 2021. i koji će za nešto duže od mesec dana proći kroz 26 država na starom kontinentu. Connecting Europe Express u Beograd je stigao iz Hrvatske preko Šida, a ovim vozom u Srbiju su stigli predstavnici Evropske komisije, kao i predstavnici medija. U sastavu ovog voza je i vagon, u kome je priređena izložba o najznačajnijim projektima i komparativnim prednostima železnice u Evrope, koju su zajednički obišli predstavnici Evropske komisije i Infrastrukture železnice Srbije.

Connecting Europe Express krenuo je iz Lisabona 2. septembra, a krajnja stanica 7. oktobra je Pariz. Ovaj projekat realizuje Zajednica evropskih železnica i infrastrukturnih kompanija (CER). Iz Beograda nastavlja putovanje iz Beograda preko Preševa i Tabanovaca ka Severnoj Makedoniji i Grčkoj.

Foto: PlutonLogistics.com

Naslovna fotografija: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture