HŽ Infrastruktura nastavlja modernizaciju pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta

Preduzeće HŽ Infrastruktura kreće u rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog koloseka pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, a procenjena vrednost radova na tom projektu najveća je od svih pojedinačnih radova na hrvatskim železnicama dosad i iznosi 2,3 milijarde kuna bez PDV-a (oko 307,8 miliona evra), piše današnji Večernji list.

Tender za tu prugu će, kako navode u HŽ Infrastukturi, biti objavljen u septembru, a tenderska dokumentacija trenutno je na pregledu u Središnjoj agenciji za finansiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), budući da se i ovaj železnički projekat sufinansira iz evropskih fondova.

Deonica Hrvatski Leskovac deo je pruge Rijeka-mađarska granica, a pretvaranje jednokolosečne pruge u dvokolosečnu od Zagreba ka granici već je krenulo. Na deonici Dugo Selo–Križevci radovi su u toku, a na deonici Križevci–državna granica izvođač je uveden je u posao.

Realizacijom projekta Hrvatski Leskovac–Karlovac biće pokrenuta i izgradnja moderne dvokolosečne pruge i od Zagreba prema Rijeci.

Železnička pruga Rijeka–Zagreb–Budimpešta deo je Mediteranskog TEN-T koridora. Realizacija ovog projekta, kao i ostalih deonica na kojima se radovi izvode i na kojima se planiraju, povećaće konkurentnost riječke luke, poboljšanjem njene saobraćajne povezanosti s tržištima Srednje Evrope, piše Večernji list.

Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog koloseka na deonici Hrvatski Leskovac–Karlovac u dužini od 44,02 kilometra, deonica će biti osposobljena za maksimalnu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca gde će biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja.

Kada je reč o ostalim deonicama na pruzi Rijeka-državna granica, u HŽI kažu da se za deonicu Škrljevo–Rijeka-Jurdani radi glavni projekat, te da će u drugoj polovini sledeće godine aplicirati za sredstva iz EU fondova i za ovaj projekat. Za deonicu Karlovac–Oštarije, dugu 40 kilometara, objavljen je tender za izradu dokumentacije, dok je za Oštarije-Škrljevo u toku izrada studije.

Hrvatska i za preostale deonice na pruzi Rijeka–državna granica očekuje sufinasiranje iz EU fondova, a celokupan projekat bi prema najavama ministra mora, saobraćaja i infrastukture Olega Butkovića mogao biti gotov do 2027, piše Večernji list.