Intermodalni transport u Srbiji – Pokrenuti projekti za modernizaciju multimodalnog saobraćaja

Gde je Srbija danas u intermodalnom globalnom konceptu transporta, gde će da bude već sutra, za šest meseci i za godinu dana? Šta smo učinili, šta već radimo i šta ćemo raditi po pitanju razvoja multimodalne infrastrukture u Srbiji? Da li Balkan i Srbija kao njegov centar u ovom trenutku, svojim kapacitetima, mogu da isprate dnevni priliv transportnih jedinica, kontejnera iz Kine, namenjeni celokupnom evropskom tržištu? Koliki problem će izazvati rekonstrukcija pruga u Srbiji? Ovo su samo neka od pitanja koja su obeležila panel pod nazivom „Razvoj multimodalne infrastrukture u Srbiji, buduće strategije i izazovi“ na  Biznis konferenciji TIL 2019.

– Činjenica je da je rekonstrukcija pruge Beograd- Budimpešta izuzetno važna, ipak, malo smo zabrinuti zbog onoga što će doći jer je železnički transport otežan. Još jedan izazov biće i rekonstrukcija južnog dela pruge od Beograda do makedonske granice. Bitna je i modernizacija procedura, a ne samo pruga, tačnije poboljšanje protoka informacija, komunikacije sa carinom i svim institucijama koje su uključene u tom lancu. A Srbija je, što se tiče infrastrukture, spremna da prihvati taj teret. Takođe, vreme je i da Beograd dobije pravi intermodalni terminal – istakao je Erik Košuta, predsednik Dragon Meritime Group,  As Agent of COSCO Shipping Lines Co.

Projekat intermodalnog terminala u Batajnici, Izvor: beoland.com

Najznačajniji projekat intermodalnog transporta je upravo izgradnja intermodalnog terminala u Batajnici koji će koštati oko 20 mil EUR. Međutim, iako su značajna sredstva obezbeđena iz fondova Evropske unije, neophodno je da se prođe određena procedura kako bi došlo do realizacije.

– Možemo da se pohvalimo da se privodi kraju proces odabira izvođača radova i nadzora što će omogućiti da počne  izgradnja. Bitno je istaći da je planirana realizacija projekta izgradnje terminala ŽIT koji će biti sastavni deo robno- transportnog centra u Makišu. Cilj je da se napravi što više tačaka gde će se sretati različiti vidovi transporta kako bi maksimalno iskoristili potencijale svakog. S obzirom da Srbija nema izlaz na more, bitno je iskoristiti potencijal reka, a lokacija intermodalnog terminala je takva da je moguće uspostaviti vezu sa rekama koje su u blizini kao i sa aerodromom „Nikola Tesla“  – rekao je Uroš Stanimirović iz Sektora za železnički i intermodalni transport pri Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.

On je istakao i da je Srbija obezbedila, po prvi put, bespovratna sredstva za stimulisanje kombinovanog transporta, koja se dodeljuju  za izgradnju i rekonstrukciju terminala, nabavljanje opreme intermodalnih transportnih jedinica i poluprikolica za drumski transport, informacionih i komunikacionih sistema i železničkih vozila.

Takođe, na konferenciji TIL 2019 istaknuto je da je Srbija ušla u novi investicioni ciklusi da je u januaru potpisan novi ugovor sa Ruskom železnicom čime su obezbeđena sredstva za izradu tehnničke dokumentacije za deo pruge od Valjeva do granice sa Crnom Gorom.

– MGSI sa Infrastrukturom železnica Srbije intenzivno priprema železničke projekte za najavljeni investicioni ciklus. U saradnji sa Ministarstvom za evropske integracije obezbedili smo oko 17 miliona evra bespovratnih sredstava za izradu tehničke dokumentacije i time pokrili oko 470km magistralnog puta. Istakao bih i da smo ove godine dobili bespovratna sredstva za projekat rekonstrukcije postojećeg koloseka između Beograda i Batajnice i izgradnju još jednog koloseka čime će terminal ŽIT i budući intermodalni terminal u Batajnici dobiti još kvalitetniju vezu i vezu sa još većim kapacitetom sa Koridorom 10 – naveo je Miroslav Prokić iz Sektora za železnice i intermodalni transport.

Panel „Razvoj multimodalne infrastrukture u Srbiji, buduće strategije i izazovi“ obeležila je i tema o problemu digitalizacije i praćenja hoda vozova u realnom vremenu, sa svim parametrima koji su neophodni.

– Prvenstveno bih istakao da ćemo taj problem rešiti završetkom projekta jedinstvenog dispečarskog centra. To je projekat koji se finansira iz takozvanog drugog ruskog kredita i on podrazumeva centralno praćenje, upravljanje i regulisanje saobraćaja sa jednog mesta na celoj mreži pruga kojima upravlja Infrastruktura železnica Srbije. Zasniva se na primeni savremenih tehničko- tehnoloških rešenja, što znači da ćemo svakog trenutka imati informacije za svaki voz – objasnio je Milan Maksimović, izvršni direktor Infrastruktura železnica Srbije.

Digitalizacija i informatizacija sistema je jako bitna, a ulaganje u infrastrukturu se, i te kako, isplati jer se time podiže privredni razvoj jedne zemlje. Redovni, efikasni i pouzdani železnički servisi su ključni za postizanje uspeha kad je transport tereta u pitanju.