Brži prevoz tereta iz riječke luke – Kreće modernizacija prve deonice pruge Zagreb-Rijeka

Realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta u istoriji Hrvatske počela je krajem jula potpisivanjem ugovora o modernizaciji i gradnji prve deonice železničke pruge Zagreb-Rijeka. Ugovor su potpisali 28. jula predsednik Uprave Hrvatskih željeznica Ivan Kršić i direktor kompanije Strabag Veljko Nižetić.

Reč je o deonici Hrvatski Leskovac-Karlovac, dugačkoj 44 kilometra, a vrednost ugovora je 1,7 milijardi kuna bez PDV-a (oko 226 mil EUR). Kako saznaje Jutarnji.hr, ovih bi dana za nju trebalo da bude izdata i građevinska dozvola. Prema najavama, gradnja će  početi u oktobru i to u isto vreme na tri lokacije, a rok za završetak radova je 30 meseci.

Do 160 km/sat

Evropska komisija još je pre dve i po godine odobrila sufinansiranje ovog projekta sa 85% sredstava, ali gradnja počinje tek sada jer se odabir izvođača zbog 14 žalbi protegnuo na skoro dve godine. Radovi obuhvataju rekonstrukciju postojećeg i gradnju novog koloseka, rekonstrukciju nekoliko postojećih stanica i stajališta, ugradnju novih bezbednosnih sistema itd. Rekonstrukcijom postojećeg i gradnjom drugog koloseka ova će deonica biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca, gde će ona biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja.

Pruga Zagreb-Karlovac deo je projekta gradnje ravničarske pruge od Rijeke do Botova na granici s Mađarskom, te je njegov najsloženiji i najskuplji deo.

Procenjuje se da bi modernizacija i gradnja celokupne pruge od Zagreba do Rijeke mogla završiti 2035. godine, a procenjen trošak tog poduhvata je oko 2,8 mlrd EUR. Osim deonice Hrvatski Leskovac-Karlovac, reč je o deonicama Karlovac-Oštarije, Oštarije-Škrljevo i Škrljevo-Tijani-Rijeka.

Razvoj riječke luke

Kako deonice prolaze zaštićenim područjem Natura 2000, trenutno je u proceduri i izrada glavne studije uticaja na životnu sredinu, kojom je potrebno dokazati da predviđeni projekat neće imati značajan negativni uticah na zaštićena područja. U HŽ- u procenjuju da bi deonica Škrljevo-Rijeka trebalo da bude sledeća za gradnju.

Zasada EU sufinansira gradnju deonice Hrvatski Leskovac-Karlovac, no očekuje se da će na kraju s 85% evropskih sredstava biti finansirana gradnja i modernizacija cele pruge Zagreb-Rijeka.

Ova pruga izuzetno je važna za dalji razvoj riječke luke i za što brži prevoz tereta koji u nju dolazi, posebno nakon što je firma APM Terminals potpisala ugovor o koncesiji za razvoj i korištenje kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea u luci Rijeka.

U ovom se trenutku na pruzi grade dve deonice: Dugo Selo-Križevci i Križevci-Koprivnica. Nakon završetka očekuje se da bi teretni vozovi do mađarske granice mogli stići za pet sati uz prosečnu brzinu od 120 kilometara na sat.

Bušiće tunele od 9,3 km i 14,5 km

– Procenjuje se da je vrednost celog projekta oko 2,8 milijardi kuna (oko 359 mil EUR)
– Ukupna dužina pruge nakon modernizacije biće 120,5 kilometara
– Izgradnja i modernizacija mogla bi potrajati do 2035. godine
– Na deonici od Karlovca do Rijeke biće izgrađeno 21 most i vijadukt, te 19 tunela i galerija
– Najznačajniji tuneli su kroz planinski masiv Kapela, u dužini od 9,3 km i 14,5 km, a najduži vijadukt Tounjčica dužine je 2,3 km
– Ukupna procenjena vrednost izgradnje pruge Karlovac-Rijeka je 2,41 mlrd EUR. Od toga, na deonicu od Karlovca do Skradnika otpada 660 mil EUR, od Skradnika do Tijana 1,6 mlrd EUR, a za deonicu Tijani-Rijeka otpada 150 mil EUR
– Deonica Hrvatski Leskovac-Karlovac dugačka je 44 kilometra, a rok za završetak radova je 30 meseci.