Snažan rast tranzita kineske robe izazov za železničku mrežu u Rusiji

Ogroman rast troškova pomorskog prevoza podstakao je kineske kompanije da izvoz robe u Evropu preusmere na železnicom kroz Rusiju, što je izazvalo zastoje i opteretilo železničku mrežu te zemlje, piše seebiz.eu.

Tranzitni kontejnerski prevoz u Rusiji porastao je tokom prvih devet meseci ove godine 40%, dostigavši 782.000 TEU, što najavljuje da bi ove godine mogao da ubeleži rekordnih milion TEU, objavilo je preduzeće Russian Railways.

Početkom godine troškovi železničkog prevoza kontejnera robe između Azije i Europe bili su dvostruko manji nego u pomorskom prevozu. Sada su 3,5 puta manji, saopštila je železnička kompanija.

Najveći je rast zabeležen je na ruti Kina-Rusija-Evropa, gde je tranzit tokom prvih devet meseci porastao 48%, na 568.700 TEU.

Budući da zemlje koje se oporavljaju od pandemije besomučno popunjavaju zalihe i izvoze gotovu robu, dolazi do čepova u globalnim morskim lukama, što čini železnicu privlačnom alternativom. Prevoznici i analitičari upozoravaju da je rast otkrio i slabosti u infrastrukturi, koje bi  mogle značajno ograničiti tranzitne tokove.

Među njima su nedostatak osoblja, kao i železničkih vozila, kaže Aleksej Bezborodov, direktor Infoprojekta-a, konsultantske kuće koja analizira podatke i trendove u saobraćaju i infrastrukturi.

– Pre pandemije niko nije sanjao da je moguće tako naglo povećanje tranzitnog prometa, pa niko nije bio spreman – rekao je Bezborodov.

Tranzit ograničavaju mali kapaciteti na glavnim železničkim linijama i zastoji pred lukama i graničnim prelazima, objašnjavaju u transportnoj i logističkoj grupi Delo.

Drugi izvor povezan s kontejnerskim prevozom izdvojio je pak drugotrajne birokratske procedure i tehničke probleme na graničnim prelazima, gde se kontejneri moraju prebacivati iz jednog voza u drugi, zbog razlika u širini pruge.

Dugoročni plan

Ruska vlada osmislila je dugoročni plan povećanja železničkih kapaciteta, te je još 2018. najavljeno da će se do 2024. tranzit kontejnera povećati na 1,7 miliona TEU, što bi bilo četiri puta više nego u 2017. godini. Do 2035, kapaciteti bi prema nacrtu strategije za železnicu trebalo da porastu na 3,7 miliona TEU, čime bi se ruski udeo u azijsko-evropskom teretnom prometu povećao sa 4 na 15%.

Da bi ostvarile te ciljeve, plan ruskih železnica je da od 2019. do 2024. ukupno 200 milijardi rubalja (2,8 milijardi dolara) bude uloženo u projekt „Transsib in 7 days“, te da se tranzit robe od istočne do zapadne granice Rusije skrati sa 11 do 14 na samo 7 dana.

Osim transsibirske rute, vlada i železničko reduzeće žele da produže i Bajkalsko-amursku magistralu, kako bi povećali izvoz uglja, metala i druge robe u azijske zemlje. Ukupna vrednost celog projekta premašuje 700 milijuna rubalja.

Izvor: seebiz.eu