Priština ponovo primenjuje TAKSE na brašno i građevinske blokove

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izjavio je sinoć (14. maja 2020. godine) da je Priština posle zabrane srpskim lekarima da dolaze na Kosovo i Metohiju, ponovo počela da primenjuje takse na brašno i građevinske blokove iz centralne Srbije, čime je napravila još jednu „opasnu diverziju“, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

On je poručio da taj najnoviji akt zahteva najodlučniji odgovor međunarodne zajednice, jer će se stvari samo pogoršavati, ako on i ovoga puta izostane. Đurić je apelovao na međunarodne institucije i predstavnike na Kosovu i Metohiji da ponašanje Prištine shvate ozbiljno i kao dramatično upozorenje kojim putem se Zapadni Balkan može ponovo otisnuti, navedeno je u saopštenju Vlade. 

Aktiviranjem ranije odluke o posebnim taksama na uvoz brašna i građevinskih blokova iz centralne Srbije, na kilogram brašna naplaćuje se četiri, a na blok dva centa, prenela je televizija N1.

Direktor poslovnog Udruženja za unapređenje proizvodnje i izvoza žita i uljarica Žita Srbije Vukosav Saković rekao je da su kosovske vlasti počele da primenjuju odluku o taksama na brašno i blokove kada su stabilizovali tržište tokom trajanja pandemije virusa covid-19.

– Teško je proceniti koliko će se smanjiti izvoz brašna zbog krajnje neekonomske logike.

Dodao je da je iz centralne Srbije u aprilu na Kosovu prodato manje od 2.000 tona brašna i 16.000 tona pšenice.

– Takse su uvedene zbog interesa tamošnje firme M silosi koja ima najveći mlin na Kosovu i želi da isključi konkurenciju – rekao je Saković.

Štetu zbog primene taksi imaće, prema njegovim rečima, pekari na Kosovu, ali najviše potrošači. M silosi su, rekao je Saković, do primene taksi kupili veće količine uvezene pšenice i napravili zalihe, prenela je televizija N1.

Izvoz iz centralne Srbije na Kosovo bio je u manjoj meri poboljšan (u odnosu na 2019, ali nikako u odnosu na 2018. – odnosno period pre uvođenja taksi), nakon što je od 1. aprila stopirana primena stopostotne takse na srpsku robu, to jest, kako je objavljeno – „takse zamenjene principom reciprociteta“. Do 4. maja na teritoriju KiM otpremljena je roba vredna oko 19,55 miliona evra.