Može li rečni transport biti izlaz iz prehrambene krize? – Ukrajina želi izvoz žitarica Dunavom

Ukrajina traži uklanjanje birokratskih prepreka i saradnju sa drugim državama na Dunavu kako bi preko te reke izvozila žito u Evropsku uniju, pošto je Rusija sprečila izvoz preko luka na Crnom moru, prenose evropski portali.

Ukrajina, koja je jedan od najvećih svetskih izvoznika žitarica i suncokretovog ulja, postigla je u julu sporazum sa Rusijom o slobodnom prolazu tereta sa poljoprivrednim proizvodima iz blokiranih luka. U subotu je, pak, Rusija najavila povlačenje iz sporazuma zbog napada ukrajinske vojske na njene brodove na Krimu, gde je usidrena ruska mornarica. Ihor Korhovi, zamenik ministra za regionalni razvoj Ukrajine, rekao je da je iz nekoliko ukrajinskih luka već bio onemogućen izvoz žitarica i pre povlačenja Rusije iz sporazuma.

– Velike izvozne luke poput Marijupolja ili Hersona su zauzete, a luka u Nikolajevu ne radi iz bezbednosnih razloga. Dakle, četiri ili pet luka su van upotrebe – rekao je Korhovij u intervjuu za Hinu.

– Te luke su bile veliki saobraćajni koridor za izvoz žitarica i čelika, tako da su kapaciteti ovih koje sada imamo nedovoljni – rekao je Korhovij, koji je nedavno učestvovao na forumu 14 podunavskih zemalja u Košicama.

U julu je, uz posredovanje Turske i UN, postignut dogovor o izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskih luka koje je Rusija blokirala nakon invazije 24. februara. Posle dogovora izvezeno je više od šest miliona tona žitarica. Sporazum je trebalo da bude produžen sledećeg meseca.

Rusija je pre deset dana rekla da će sporazum zavisiti od toga da li Zapad popušta sankcije Moskvi. Međutim, EU je poslednjih nedelja tražila i da Srbija uvede sankcije Rusiji, čemu se protivi.

– Kada se uzme u obzir teroristički napad kijevskog režima na brodove Crnomorske flote i civilna plovila koja su obezbeđivala bezbednost „žitnog koridora“, ruska strana obustavlja učešće u primeni sporazuma o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka – saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

UN upozoravaju da je produženje sporazuma o izvozu žitarica iz crnomorskih luka od vitalnog značaja za obuzdavanje globalne prehrambene krize produbljene ratom u Ukrajini.

Ukrajina je 2019. izvezla 16% svetskih zaliha kukuruza i 42% suncokretovog ulja, prema UN. Rusija je takođe jedan od vodećih svetskih izvoznika žitarica i đubriva. Pad isporuka podigao je cene hrane. Ukrajina od maja pokušava da transportuje žito alternativnim putem, odnosno uzvodno Dunavom, koji zbog trenutne situacije postaje važan pravac.

– Ukrajinske luke na Dunavu, u Odeskoj oblasti, koriste specijalne brodove za rečni transport. Blisko sarađujemo sa rumunskom vladom na korišćenju njihovih luka – kaže Korkhovij.

Poteškoće sa dubinom reke

Dunav je, posle Volge, druga po veličini reka u Evropi sa dužinom od 2.860 kilometara. Žito bi putovalo uzvodno od Ukrajine, preko Moldavije, Rumunije, Bugarske, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Austrije do Nemačke. Korhovij kaže da ima saznanja da u nekim delovima, više uzvodno, postoje poteškoće u vezi sa carinama i dubinom reke.

– Postoje neka „uska grla“, više uzvodno, tako da to svakako moramo da rešimo bilateralnim sporazumima sa ovim zemljama, ali i komunikacijom sa EU – napominje zamenik ukrajinskog ministra.

– Naše gledište je da je Dunav pravi plovni put koji znači život. Kada je Rusija blokirala morske luke, luke na Dunavu su postale neophodne za izvoz. Dunav je sada garancija bezbednosti izvoza hrane – dodao je on.

Ministri spoljnih poslova podunavskih zemalja održali su ovog meseca videokonferencijski sastanak, a jedna od tema bila je i bezbednost isporuka hrane.

– Luke na Dunavu postale su jedan od mogućih izlaza iz prehrambene krize – navodi se u deklaraciji koju je usvojilo 14 zemalja.

Korhovij očekuje nastavak bliske saradnje sa Rumunijom i drugim zemljama na Dunavu kako bi Ukrajina nastavila da izvozi žito u tamošnje luke i da ga dalje transportuje vozovima i kamionima.

– Kada se rat završi, taj plovni put bi mogao ostati važan za izvoz. Zato je ova makroregionalna strategija važna za razvoj transporta – rekao je zamenik ukrajinskog ministra.

Od 2010. godine podunavske zemlje sarađuju u okviru Strategije EU za Dunavski region (EUSDR), okvira za diskusiju i usaglašavanje politika 14 zemalja u kom posreduje Evropska komisija, izvršno telo EU, podseća seebiz.eu.