Razvoj luke u Sremskoj Mitrovici unaprediće izvoz žitarica – Početak radova očekivan na proleće 2021.

O planovima za velike investicije u luci u Sremskoj Mitrovici, koje bi je pozicionirale kao jedan od glavnih lučkih centara u Srbiji i omogućile prvenstveno efikasniji izvoz žita, intenzivno se govori tokom poslednje dve godine. Ulaganja u mitrovačku luku deo su i Strategije razvoja vodnog saobraćaja Republike Srbije do 2025. Sredinom godine stizale su najave da će radovi uskoro biti ugovoreni i započeti, ali bez konkretnih datuma. PlutonLogistics u resornom ministarstvu nedavno je saznao da se završetak dokumentacije planira za novembar, te da početak radova može očekivati na proleće 2021.

Razvojem luke u Sremskoj Mitrovici trebalo bi da bude omogućena dodatna lučka infrastruktura za pretovar poljoprivrednih proizvoda iz Sremskog i Mačvanskog okruga, čime bi se poboljšali uslovi za plasman domaćih agrarnih proizvoda na ino tržište. Takođe, predviđena je izgradnja naftnog terminala i terminala za pretovar rečnih agregata.

Projekat obuhvata izgradnju nove lučke infrastrukture u vrednosti od 35 miliona evra, kao i lučke suprastrukture koja podrazumeva silos za žitarice, novi terminal za šljunak i pesak kao i rezervoara za skladištenje benzina i dizela – naftni terminal, čija je vrednost 20 miliona evra – preciziraju u Ministarstvu saobraćaja.

Dve srpske luke na Savi – u Sremskoj Mitrovici i Šapcu, u prošlosti su razvijane kao podrška industriji koja je bila smeštena u ovim gradovima i njihovom nesporednom zaleđu. Iako te industrije danas nema – a ono što je od nje ostalo ne predstavlja ozbiljne generatore robnih tokova, u ovom regionu pojavljuju se nove kompanije koje mogu predstavljati važan tržišni potencijal za modernizaciju luka, smatra prof. dr Milorad Kilibarda, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu. 

Sremska Mitrovica ima značajne mogućnosti i šanse da se razvija u pravcu jednog regionalnog logističkog centra sa dobrim međunarodnim transportnim i logističkim vezama. Taj razvoj svakako treba da ide u skladu sa potrebama sadašnje i buduće privrede.

– U gravitacionom području ove luke mogu se izdvojiti dve grupe korisnika usluga. Prva su subjekti iz poljoprivredne industrije koja dominira u regionu, a druga nove fabrike i kompanije koje su ili će biti locirane na području Srema i Mačve. Logično je da se luka razvija, kao podrška takvoj privredi. Za to ima i značajne prednosti – nalazi se na Koridoru X i dobro je povezana sa drumskom i železničkom infrastrukturom, ali i plovnim putem sa Koridorom VII – ističe naš sagovornik.

Iako sa regionalnog aspekta nema značajnijih prepreka za razvoj ove lokacije, nedostaci i ograničenja svakako postoje u odnosu na luke na Dunavu.

– Iz tih razloga, potrebno je da buduća luka Sremska Mitrovica nađe svoje realno mesto na logističkoj i privrednoj mapi Srbije.

I proizvođače i izvoznike žitarica raduju ovakve – zasad samo najave, jer bi razvoj infrastrastrukture značio manje troškove, što bi domaću privredu bolje pozicioniralo na inostranim tržištima.

– Nas raduje čak i najava mogućnosti za rekonstrukciju, nadogradnju postojećih ili izgradnju novih luka. Što budemo imali više luka ili privremenih utovarnih mesta, kako je to uobičajeno u Evropi za rasute terete, i mi ćemo moći da smanjimo troškove dopreme robe do luke-utovarnog mesta i da time postanemo konkurentniji na izbirljivom svetskom tržištu. Prema informacijama kojima raspolažemo u Udruženju, trebalo bi očekivati razvoj luka u Sremskoj Mitrovici i Bogojevu – rekli su nedavno za naš portal u Udruženju Žita Srbije.

Ono na čemu Udruženje insistira je izdvajanje terminala za utovar žitarica i uljarica što je još važnije u slučaju pojave pandemije kao što je trenutno slučaj sa koronom.

Kako u MGSI kažu za portal PlutonLogistics, usvajanje idejnog projekta (sa urbanističkim projektom), studijom opravdanosti i studijom o proceni uticaja na životnu sredinu očekuje se do početka sledećeg meseca, odnosno novembra 2020.

Paralelno sa izradom tehničke dokumentacije, traju pregovori sa Svetskom bankom i Evropskom investicionom bankom (EIB) o odobravanju 35 miliona evra kredita za izgradnju lučke infrastrukture, tako da se prvi radovi mogu očekivati krajem aprila 2021. – navode u Ministarstvu.

Logistički pristup

Rečni transport ima značajan potencijal koji nije iskorišćen – jedan od više razloga za to jeste i nerazvijenost luka. Kako bi se iskoristile mogućnosti koje pružaju plovni putevi kroz našu zemlju, neophodno je promeniti i prustup izgradnjih i razvoju infrastrukturnih sistema vezanih za vodni transport, navodi profesor Milorad Kilibarda.

Tako je luke potrebno posmatati, graditi i razvijati kao savremene logističke platforme sa intermodalnim terminalima. To su logistička čvorišta i karike u globalnim lancima snabdevanja, u kojima se povezuju različiti vidovi transporta, špediterske i logističke kompanije, uvoznici i izvoznici i drugi korisnici logističkih usluga.

Bez logističkog pristupa i intermodalnog transporta nije moguće značajnije koristiti potencijale rečnog transporta.

– Roba ne nastaje i ne troši se u luci, već kod proizvođača i potrošača, koje je potrebno povezati kroz logistiku i lance snabdevanja uz korišćenje rečnog transporta, tamo gde je ekonomski, tehnološki i ekološki najpogodniji. Ukoliko se ovo ne uvaži, plašim se da će rečni transport još dugo ostati u domenu prevoza šljunka, peska, neobrađenog drveta i slično – zaključuje naš sagovornik.