INICIJATIVA: Koridor koji povezuje Budimpeštu-Beograd-Skoplje-Luku Pirej

Osmi sastanak Trilateralne radne grupe Srbije, Mađarske i NR Kine za projekat rekonstrukcije i modernizacije pruge Beograd–Budimpešta održan je 5. jula u Beogradu, a tom prilikom je pokrenuta inicijativa da se Severna Makedonija i Grčka uključe u projekat brze pruge do luke Pirej u Atini.

– Razgovarali smo o tome da nije dovoljno samo da postoji brza pruga od Beograda do Budimpešte, nego da ovaj važan koridor produžimo ka jugu i pozovemo Severnu Makedoniju i Grčku da se priključe ovom projektu, kako bismo dobili pravi i potpuno modernizovan železnički koridor koji uključuje Budimpeštu, Beograd, Skoplje i luku Pirej – rekla je potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović nakon sastanaka s ministrom za inovacije i tehnološki razvoj Mađarske Laslom Palkovičem i s delegacijom Kine, koju je predvodio potpredsednik Nacionalne komisije za razvoj i reforme Ning Đidže.

Ona je istakla da je izgradnja brze pruge koju naša zemlja partnerski i prijateljski realizuje sa Mađarskom i Kinom, kao deo kineskog globalnog projekta „Jedan pojas, jedan put“, od velikog značaja za Srbiju, i da je zbog povoljnog geografskog položaja neophodno povezivanje železničkim i putnim vezama sa zemljama u regionu, jer to donosi i nove investicije i samim tim bolje uslove za život svih građana.

Ministarka je rekla da se brza pruga u Srbiji gradi po predviđenoj dinamici, kao i da će prva deonica, Beograd – Stara Pazova, biti završena na jesen naredne godine i postati operativna do kraja 2020.

– Kada govorimo o deonici između Stare Pazove i Novog Sada, trenutna fizička realizacija je na 55 odsto, i sve se odvija u skladu sa planovima. To je inače jedna od vrlo zahtevnih deonica zbog tunela Čortanovci i vijadukta, a izvođač radova je ruska kompanija RZD International. Očekujemo da već krajem 2021. godine, i završetkom radova na ove dve deonice, imamo brzu prugu od Beograda do Novog Sada – objasnila je Mihajlovićeva.

Ministarka je rekla da je u toku usvajanje prostornog plana za treću deonicu, između Novog Sada i državne granice sa Mađarskom, a da reviziona komisija ministarstva pregleda idejni projekat, te da se očekuje da sve bude usvojeno u roku od mesec ili dva.

– U skladu sa tim, realno je očekivati da ćemo sa radovima početi u prvom kvartalu iduće godine, i da će nam za završetak ove, 107 kilometara duge, deonice trebati najmanje dve godine. Za ovu deonicu imamo potpisan komercijalni ugovor, i ugovor o kreditu sa kineskom Eksim bankom i verujem da će se sve odvijati po planu – navela je ministarka i istakla da će Srbija uporedo raditi i na nabavci savremenih voznih sredstava za saobraćaj na pruzi velikih brzina.

Deo brze pruge kroz Mađarsku gotov 2024.

U razgovoru sa delegacijom Mađarske, koju je predvodio ministar za inovacije i tehnološki razvoj Laslo Palkovič, Mihajlovićeva je istakla da je ova pruga deo važnog regionalnog koridora koji povezuje centralnu i južnu Evropu.

Palkovič je upoznao Mihajlovićevu sa trenutnom dinamikom realizacije projekta i rekao da će deo kroz Mađarsku biti gotov najverovatnije 2024, ali da će probati da sustignu Srbiju i ranije da završe svoju deonicu. On je, takođe, naglasio da su odnosi Srbije i Mađarske sve snažniji u različitim oblastima.

– U planu je kompletna rekonstrukcija deonice od Budimpešte do Šorogšaraša, što nije daleko od granice, te tu ne bi trebalo da bude većih problema u realizaciji. Mnogo veći izazov predstavlja deonica od samo osam kilometara kod Budimpešte, koja je uprkos znatno manjoj dužini tehnički isto toliko komplikovana kao i mnogo duža deonica do Šogoršargaša. Pomenuo bih i intenzivne pripreme za početak radova na relaciji Segedin–Subotica koja je izuzetno značajna i zbog toga što će, dok se budu izvodili radovi, taj pravac biti korišćen kao obilaznica za međunarodne vozove između Mađarske i Srbije – objasnio je Palkovič.

Modernizacija brze pruge primer odlične saradnje u regionu

Nakon sastanka sa mađarskom delegacijom, ministarka Mihajlović, je razgovarala sa delegacijom NR Kine, koju je predvodio Ning Đidže, potpredsednik Nacionalne komisije za razvoj i reforme NR Kine.Ona je istakla da Srbija i NR Kina imaju posebne prijateljske i bilateralne odnose, zahvaljujući saradnji dva predsednika, i naglasila da vrednost trenutnih zajedničkih projekata iznosi pet milijardi evra, dok je za potencijalne projekte planirano još toliko.

– Modernizacija brze pruge od Beograda do Budimpešte najvažniji je projekat u ovom regionu. Ponosni smo što smo deo globalnog projekta “Pojas i put”, ali smo ponosni i na činjenicu da je NR Kina prisutna ne samo u infrastrukturi, već i u drugim kapitalnim projekti-ma i što nam kineski par-tneri prenose svoje znanje, iskustvo i nove tehnologije – rekla je ona.

Ning Đidže je istakao da su odnosi, saradnja i političko poverenje između dve države sve intenzivniji i bolji, te da projekat modernizacije brze pruge predstavlja odličan primer saradnje u regionu.

– Uz zajedničke napore i podršku, izgradnja deonice brze pruge kroz Srbiju dobro napreduje. Očekujemo da 2020. bude gotova deonica od Beograda do Stare Pazove i da započne izgradnja treće deonice od Novog Sada do Subotice. Drago nam je da se kineska tehnologija i oprema koriste u realizaciji ovog važnog projekta. Iskrena zahvalnost Vladi Srbije na snažnoj podršci – rekao je on Đidže je iskazao spremnost kineske strane za novu analizu predloženog proširenja linije preko Severne Makedonije do luke Pirej, i istakao da je upoznat sa tim da već postoji teretna železnička linija kojom se deo kineske robe prevozi analize i na osnovu studije izvodljivosti.

– Činjenica je da se obim teretnog saobraćaja na ovoj liniji puno povećao u zadnjih pet godina. Mislim da je to dobar pokazatelj koji govori o opravdanosti inicijative za priključenje Severne Make-onije i Grčke postojećem projektu. Kao što je potpredsednica pomenula, sada je važno da kao zainteresovane strane zajedno uložimo napore za olakšavanje carinskih procedura na granicama kako bi se što više skratilo vreme čekanja i kako bi roba što pre prelazila ovu relaciju – istakao je Đidže.

Potpredsednik nacionalne komisije za razvoj i reforme NR Kine Ning Đidže je istakao da su vođeni veoma konstruktivni razgovori i da će projekat biti dobar primer ne samo u okviru saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope nego i u čitavoj kinesko-evropskoj saradnji.

– Naše tri strane su se dogovorile da se važne tačke naše buduće saradnje neće fokusirati samo na železničku infrastrukturu, nego i u oblastima autoputeva, mostova, elektrana energetike i telekomunikacija kako bismo dali svoj doprinos ekonomskom razvoju i poboljšanju životnog standarda Srbije, Mađarske i Kine. Sve to uz poštovanje i primenu standarda održivosti, zaštite životne sredine i uštede energije. Spremni smo da povlačimo još više stranih kompanija, uključujući i kineske, da investiraju i sarađuju sa Mađarskom i Srbijom, čime ćemo unaprediti međusobno povezivanje i našu saradnju – istakao je Đidže.

Autor: N. Avramović, izvor: Informativni list Železnice – Pruga.