Nemačke kontrole uticaće na celu privredu – Kašnjenja, skuplji prevoz i roba, veće potrebe za skladištenjem…

Privremene kontrole koje je Nemačka uvela na svim nacionalnim granicama ne samo da će povećati troškove transporta, već će i značajno oslabiti privredu Nemačke i njenih susednih zemalja, navodi se u studiji Allianz Trade koju prenosi nemačko izdanje portala trans.info.

Allianz Trade je globalna kompanija specijalizovana za osiguranje potraživanja i upravljanje kreditnim rizikom. Prema njihovoj analizi, privremene granične kontrole izazivaju lančanu reakciju – što dovodi do viših cena robe i ekonomskih gubitaka.

– Maloprodaja bi mogla da izgubi do 1,1 milijardu evra godišnje. Kao rezultat, rizici od recesije bi mogli dodatno da se povećaju i da dovedu do ekonomskih gubitaka u bruto domaćem proizvodu do oko 11,5 milijardi evra – ocenjuje Jasmin Groschl, viši ekonomista Allianz Trade.

Očekivana vremena čekanja i saobraćajne gužve će, prema ocenama analitičara, dovesti do značajnih kašnjenja u unutarevropskom saobraćaju, do skuplje robe, poremećenih lanaca snabdevanja i na kraju do gubitaka za nemačke kompanije i privredu.

– Dodatno vreme čekanja na granicama će verovatno povećati troškove transporta i robe za uvoz za oko 1,7%, čime će se smanjiti ukupan obim trgovine i konkurentnost, koja je trenutno već na niskom nivou za nemačke proizvođače – nastavlja Groschl.

Vreme putovanja na tranzitnim rutama značajno se povećava

Analitičari procenjuju da bi privremene granične kontrole mogle da produže vreme prelaska granice u proseku za 20 minuta.

U normalnim okolnostima, prelazak granice unutar šengenskog prostora u proseku traje oko 3 minuta.

S obzirom na ulogu Nemačke kao važne tranzitne zemlje u Evropi, ovaj razvoj događaja mogao bi dovesti do značajnih kašnjenja i većih troškova za kompanije koje posluju u međunarodnoj trgovini unutar Evrope. Povećanje vremena čekanja, posebno na prometnim graničnim prelazima poput nemačko-holandske granice, gde dnevno prođe oko 1.000 kamiona, moglo bi značajno da utiče na blagovremenu isporuku robe.

– Zbog kašnjenja na granicama, očekujemo ne samo rast troškova, već i poremećaje u lancu snabdevanja i pad uvoza u Nemačku za oko 8 odsto – rekao je Groschl.

Pošto oko dve trećine nemačkog uvoza dolazi preko kopnenih granica, to znači godišnji pad do 1,1 milijardu evra.

Eliminacija ovog uvoza značiće da se može proizvesti manje krajnjih proizvoda ili da će kompanije morati da sve više skladište i plaćaju sve skuplje skladištenje, budući da je vreme u industriji veoma važno.

Prehrambena industrija suočava se sa gubitkom uvoza od 62 miliona evra

Prema analizi, prehrambena industrija će verovatno biti suočena sa povećanjem troškova trgovine od 2,6 odsto i gubitkom uvoza od 62 miliona evra, trgovinske usluge sa +2,4 odsto (gubici uvoza: -55 miliona evra) i transportne usluge sa +1 ,8 odsto (gubici uvoza: -51 milion evra).

U mašinstvu i u hemijskoj i farmaceutskoj industriji, procentualno povećanje troškova je nešto niže i iznosi +1,2 odsto i +2,3 odsto, ali veliki obim trgovine rezultira značajnim smanjenjem uvoza od 147 miliona evra i 142 miliona evra, respektivno. Sve ovo, pokazuje koliko će biti značajan uticaj na nemačku privredu.

Dalje reakcije iz Poljske i Grčke

Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je odluku Nemačke da uvede kontrole na svim granicama. On je dodao da bi takva akcija bila „de facto suspenzija Šengenskog sporazuma u velikim razmerama“.

Udruženje transportnih kompanija Transport i Logistika Poljske (Transport i Logistyka Polska), takođe je kritikovalo privremene kontrole i tim povodom uputilo pismo Evropskoj komisiji. Organizacija u pismu ističe da jednostrana odluka nemačkih vlasti da uvedu kontrole na svim kopnenim graničnim prelazima prvenstveno podriva temeljne stubove Evropske unije, a to su unutrašnje tržište i slobodno kretanje ljudi i robe.

Grčki premijer Kirijakos Micotakis takođe je bio kritičan prema Nemačkoj.

– Neprikladno je usvajati ad hoc izuzeća od Šengena i granične kontrole. To, na kraju, šteti fundamentalnim naporima EU i ograničava slobodno kretanje građana – rekao je Micotakis na sastanku sa austrijskim kolegom Karlom Nehamerom u Beču.

Kritike stižu i iz Brisela. Prema bivšem predsedniku Evropske komisije Žan-Klodu Junkeru, koji je govorioza Deutchlandfunk, Nemačka bi „mogla da iskoristi dozu evropskog zdravog razuma“.

Čak i ako se generalno pretpostavlja vanredna situacija, granične kontrole su dozvoljene samo u ograničenom vremenskom periodu. Ovde po pravilu važi i rok od šest meseci, koji se može produžiti za šest meseci, ali najviše za dve godine, u slučaju da je situacija u toku. Prema novom Zakoniku o šengenskim granicama, ovaj maksimalni period može biti prekoračen ako je „vanredna situacija“ takođe „ozbiljna“.

Upitno je da li će se ovi zahtevi odnositi na Austriju ili u budućnosti i na druge nemačke nacionalne granice, rekao je Junker.

On je takođe naglasio da je neophodan dogovor svih ministara unutrašnjih poslova EU. Osim toga, bivši šef Komisije EU vidi opasnost da kontrole postanu trajne, što predstavlja ozbiljnu pretnju za šengenski prostor.

Izvor: trans.info/de 
Foto: Pixabay, ilustracija 

Pridružite se

Saznajte prvi najvažnije vesti, budite informisani. Pridružite se našoj Viber zajednici i prijavite za newsletter.