Zatvaranje tunela Frejus i Gotthard veliki udarac za železničke operatere

Zatvranja tunela Frejus i Gotthard prouzrokovala su dosada veliki broj problema za železničke operatere, pre svega one iz Italije, piše railfreight.com. S obzirom na to da su procenjeni gubici od zatvaranja izuzetno visoki, neophodno je zaštititi industriju. Evropska asocijacija železničkih operatera (European Rail Freight Association – ERFA) smatra da bi se to moglo uraditi proširenjem nekih od postojećih mera podrške, uz uvođenje novih.

Dr Andrea Giuricin, ekonomista za transport na Univerzitetu Milan-Bicocca, procenio je da bi delimična ili potpuna zatvaranja mogla imati negativan godišnji uticaj od 165 miliona evra na kompanije za železnički teretni transport, koje su aktivne duž ovih koridora. Uticaj poremećaja, prema Đuričinu, oseća i osetiće ceo ekonomski sistem, posebno u Italiji.

Tačnije, italijanske kompanije bi mogle izgubiti skoro 50 miliona evra godišnje, otprilike trećinu ukupnog iznosa, i to samo u kratkom roku.

Najveći deo uticaja, koji je Giuricin izračunao na 32 miliona evra, odnosi se na železničku rutu Frejus između Francuske i Italije. Linija je trenutno potpuno zatvorena i mogla bi ostati u takvom režimu čak do kraja 2024. godine, nakon što je klizište u avgustu izazvalo zatvaranje tunela Frejus. Kada je reč o Gotthard tunelu, koji delimično radi, godišnji gubitak se procenjuje na 15 miliona evra. Giuricin tvrdi da bi ovi gubici mogli na duži rok dostići 141 milion evra.

Kada kupci promene režim, nema povratka

Jedan od glavnih razloga koji bi mogao da dovede do dugoročnog finansijskog gubitka je teškoća da se klijenti vrate na železnicu nakon što promene način prevoza zbog pomenutih poremećaja, zaključio je Giuricin.

I Silvia De Rocchi, direktorka za regulatorna pitanja u Captrain Italia, slaže se sa tom procenom.

Kada su klijenti primorani da se prebace na druge vidove prevoza 18 meseci, teško ih je vratiti na staro. Naredni meseci će biti izuzetno izazovni za sektor železničkog transporta u regionu, rekla je ona.

Gubitak kupaca je rezultat tehničkih prepreka koje sprečavaju kompanije da efikasno koristealternativne puteve. Na primer, svi alpski tuneli ispunjavaju različite tehničke, bezbednosne i interoperabilne zahteve, čineći preusmeravanje usluga P400, između ostalog, skoro nemogućim, piše railfreight.com.

ERFA, koja pažljivo prati situaciju, predložila je set mera koje će pomoći da se obezbedi finansijska održivost železničkih teretnih operatera koji se oslanjaju na transalpski saobraćaj. Udruženje je napomenulo da upravljači infrastrukture najpre moraju osigurati da tuneli budu ponovo otvoreni što je pre moguće. Uzimajući u obzir količinu i vrstu posla koji je potreban da bi se obezbedilo sigurno ponovno otvaranje, međutim, nejasno je kako bi oni zapravo mogli da ubrzaju proces.

S druge strane, ERFA je takođe predložila da železnički teretni promet nastavi da uživa prioritet u odnosu na putničke usluge. Čini se da upravljači infrastrukture barem u slučaju tunela Gotthard ovo dobro razumeju: trenutno se radnim danima pri prolasku kroz tunel prednost daje teretnim vozovima, a dozvoljava se da se putnički saobraćaj neznatno poveća tokom vikenda.

Šta je još potrebno?

Suština predloga je koncentrisana u dve mere. Prva se tiče planiranih građevinskih radova. ERFA naglašava da planirane radove na transalpskoj osovini treba ponovo proceniti kako bi se obezbedio kapacitet. Na primer, realizacija izgradnje na rutama kao što je Lotschberg tokom 2024. mogla bi se pokazati razornim za železničku industriju i još više smanjiti kapacitet.

Štaviše, treba preispitati i naknade za pristup pruzi. Barem u slučaju Italije, ERFA sugeriše da bi TAC marže trebalo da se zamrznu za kargo-operatere. Na kraju, udruženje predlaže da se železničkim preduzećima koja su pogođena situacijom takođe dodeli direktna finansijska nadoknada kako bi se izborili sa sve izazovnijim problemom.

Foto: Pixabay.com/Hebi B, ilustracija