Robna razmena Srbije na početku 2024. godine: više od 60% trgovine sa zemljama EU

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu januar-februar 2024. godine iznosila je 10.550,3 miliona evra, što je rast od 0,6% u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 4.661,7 miliona, što je rast od 3,2%, dok je uvoz robe imao vrednost od 5.888,6 miliona, što predstavlja smanjenje od 1,3% u odnosu na isti period prošle godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 1.226,9 miliona, što je smanjenje od 15,4% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 79,2% i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 75,7%.

Više od polovine izvoza i uvoza – proizvodi za reporodukciju

U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 62,3%, slede roba za široku potrošnju 24% i oprema 13,7%.

U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, odnosno 56,5%, slede roba za široku potrošnju 20,3%, i oprema, 11,7 procenata. Neklasifikovana roba po nameni iznosi 11,4%.

Najveći suficit u razmeni sa zemljama u okruženju

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 60,8% ukupne razmene.

Prema izveštaju RZS, naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni koji je rezultat uglavnom izvoza: električne energije, žitarica i proizvoda od njih, nafte i naftnih derivata, drumskih vozila i pića. Izraženo u evrima, izvoz iznosi 645,2 a uvoz 217,4 miliona evra.

Ukoliko posmatramo pojedinačne zemlje, naš glavni spojnotrgovinski partner i dalje je Nemačka koja je prva i kao izvozni i kao uvozni partner, a u koju je iz Srbije izvezeno robe u vrednosti od 725,7 miliona evra, a iz koje smo uvezli robu za 754,9 milona evra.

Na listi zemalja iz kojih Srbija najviše uvozi, vicešampionsko mesto pripada Kini (iz koje smo uvezli robu za 626,9 miliona evra), a slede Mađarska, Italija i Ruska Federacija. Ukoliko posmatramo listu zemlja u koje izvozimo robu, na drugom mestu je Italija (u koju smo izvezli za 288,3 miliona evra), a za njom slede Bosna i Hercegovina, Mađarska i Kina.

Pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja: Bosnom i Hercegovinom, gde su izvezena najviše gasna ulja i motorni benzin, a uvozi se električna energija i lignit. Sledi Crna Gora gde se izvoze električna energija i lekovi za maloprodaju, a uvoze najviše električna energija i sušeno meso, zatim  Severna Makedonija u koju smo izvozili električnu energiju i električne provodnike, a uvozili električnu energiju i katalizatore na nosaču. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Bugarskom, Slovačkom, Švedskom, Češkom, Hrvatskom, Austrijom, Velikom Britanijom.

Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom, zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova. Sledi deficit sa: Ruskom Federacijom, Mađarskom, Turskom, Kazahstanom, Azerbejdžanom, Italijom, Holandijom, Belgijom, Rep.Korejom, Španijom, Poljskom, Slovenijom, Švajcarskom, Danskom, Nemačkom, Francuskom, SAD…

Spoljnotrgovinska razmena Srbije u februaru

Kada je reč o mesečnoj statistici, u februaru 2024. godine, izvezeno je robe u vrednosti od 2.494,8 miliona evra, što čini povećanje od 6,6% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 3.208,4 miliona evra, što je povećanje od 4,3% u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Prema podacima RZS, na listi prvih pet proizvoda u izvozu prednjače setovi provodnika za avione, vozila i brodovi sa iznosom od 162 miliona dolara. Drugo mesto pripada izvozu rude bakra i koncentrata (116 miliona dolara), na trećem mestu je izvoz rafinisanog bakra, sa 86 miliona dolara. Sledi  izvoz električne energije, sa 58 miliona dolara, a  poslednje mesto pripada izvozu delova i pribor za motorna vozila sa 55 miliona dolara.

U segmentu uvoza, vodeći proizvodi su prirodni gas, sirova nafta, lekovi za maloprodaju, gasna ulja i telefoni za mrežu stanica. Lista prvih 5 proizvoda u uvozu pokazuje da je prirodni gas (237 mil. dolara) naš prvi uvozni proizvod, drugi po značaju je uvoz sirove nafte (116 milion dolara), na trećem mestu liste je uvoz lekova za maloprodaju (115 miliona dolara). Sledi uvoz gasnih ulja (63 mil. dolara) i poslednje mesto zauzima uvoz telefona za mrežu stanica sa 42 miliona dolara.

Kompletan izveštaj Republičkog zavoda za statistiku možete pronaći OVDE.