Pad privrede uticao na poslovanje evropskih luka: da li se nazire oporavak?

Najveće evropske luke i dalje su pogođene ekonomskim problemima Starog kontinenta, a njihove lučke vlasti ne očekuju da će se situacija uskoro promeniti. Padovi su evidentni u svim kategorijama, piše trans.info.

U hamburškoj luci od januara do septembra pretovareno je 5,84 miliona TEU, što je pad od 7,4% u odnosu na prethodnu godinu. Glavni razlog za pad bio je manji obim na rutama sa Dalekog istoka, posebno iz Kine. Ova slabija trgovina sa Azijom najbolja je ilustracija usporavanja evropske potrošnje. S druge strane, povećale su se isporuke sa Bliskog istoka i iz Severne Amerike, ali su one i dalje nedovoljne da bi nadoknadile padove iz azijskog pravca.

Šest puta manja dobit HHLA

HHLA, operater Luke Hamburg, takođe ističe pad obima iz Rusije, kao i iz Švedske i Poljske. Slučaj ove druge zemlje može se pripisati ekspanziji i rastu pretovara u poljskim lukama.

Pozitivna vest je, međutim, da je u trećem kvartalu došlo do oporavka u pretovaru kontejnera. Između jula i septembra, nešto više od 2 miliona TEU (2,01 mil. TEU) prošlo je kroz nemačku luku, što je 2,4% više u odnosu na prethodnu godinu. Obim trgovine sa Azijom u trećem kvartalu povećan je za 7,8%, a samo sa Kinom za 8,8%. To daje nadu za budućnost, tim pre što je treći kvartal bio rekordan i u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama (pretovarenih 170.000 TEU predstavlja 13% više u odnosu na prethodnu godinu).

Ipak, zvaničnici nisu toliko oduševljeni.

U kojoj meri će se to pozitivno odraziti na godišnji rezultat, još nije moguće predvideti, jer trenutna napeta geopolitička situacija i još jedna smanjena prognoza privrednog rasta u Nemačkoj ove godine otežavaju donošenje konkretnih zaključaka – rekao je Aleks Matern, direktor Odeljenja za marketing Luke Hamburg.

U luci na reci Elbi pretovareno je ukupno 86,6 miliona tona tereta, što je za 5,6% manje u odnosu na prethodnu godinu. Od toga, generalni teret je činio 59,2 miliona tona – 7,8% manje nego godinu dana ranije. Kada je reč o rasutim teretima, dobro je prošla tečna roba. Sa obimom od 7,8 miliona tona, zabeležila je rast od 6,7% u odnosu na prethodnu godinu.

Poljoprivredni proizvodi u rasutom stanju su bili prilično popularni i obim ove robe je porastao za više od 10% u odnosu na prethodnu godinu. Suvi rasuti tereti su, s druge strane, zabeležili pad veći od 6% u odnosu na prethodnu godinu, na 14,6 miliona tona. Luka Hamburg ostvarila je prihod od 1,09 milijardi evra u prvih devet meseci ove godine, što je pad od 7,1% u odnosu na isti period prethodne godine. EBIT je opao za 57,4% na 61,8 miliona evra.

Lučki operater HHLA ostvario je 11,9 miliona evra neto dobiti – skoro šest puta manje nego prethodne godine (69,8 miliona evra), piše trans.info.

I Roterdam sledi Hamburg

Iskustvo hamburške luke je prilično slično onome što ove godine utiče na najveće luke Beneluksa. Evropski lider, Luka Roterdam, zabeležila je pad od 6% u pretovaru (na 329,9 miliona tona) u prva tri kvartala 2023. Suvi rasuti teret zabeležio je ukupan pad od 11,9% u prvih devet meseci ove godine (52,7 miliona tona).

Ovi rezultati prouzrokovani su smanjenim obimom prevoza uglja (pad od 16,8%), uz povećanje od 6,8% rude gvožđa i starog metala i poljoprivrednih proizvoda (porast od 40,7%). Ostali suvi rasuti tereti, uglavnom građevinski materijali i poluproizvodi za industriju, takođe su zabeležili značajan pad.

Tečni rasuti tereti su takođe bili u minusu – ali ovde je pad iznosio 2,4%. Ukupno je pretovareno 154,2 miliona tona. Minimalno povećanje uvoza LNG od 0,4% nije kompenzovalo pad od 1,9% u pretovaru nafte.  Što se tiče generalnog tereta, Luka Roterdam je pretovarila 24,9 miliona tona robe, odnosno preko 6% manje u odnosu na prethodnu godinu.

Pretovar kontejnera je takođe zabeležio pad u prvih devet meseci ove godine. Njihov pad je sličan onom zabeleženom u Hamburgu, od 7,2% na godišnjem nivou. Kroz Roterdam je prošlo 10,2 miliona TEU, u poređenju sa skoro 11 miliona TEU godinu ranije.

I belgijske luke knjiže gubitke

Glavni rival Roterdama – Antverpen-Briž, zabeležio je skoro identičan pad pretovara u trećem kvartalu kao što je to slučaj u Holandiji. Dve objedinjene belgijske luke pretovarile su 204,4 miliona tona tereta, što je 6% manje u odnosu na isti period prethodne godine. Pad u pretovaru kontejnera iznosio je 6,8%, dostigavši 9,5 miliona TEU, a kada je u pitanju tonaža, rezultat je iznosio 101 miliona tona. Generalni tereti su pali za čak 18,6% na 7,6 miliona tona. Krivac za pad u ovoj kategoriji je pretovar čelika, koji beleži pad od 17 odsto.

Sve ovo posledica je ekonomskog usporavanja u Evropi koje rezultira manjim investicijama, manjom proizvodnjom i manjom aktivnošću u građevinskom sektoru.

Količina u kategoriji suvog rasutog tereta pala je za 14,6% na 11,2 miliona tona. Sve sledeće kategorije zabeležile su snažan pad: pretovar đubriva (pad od 24%), uglja (manje za neverovatnih 36%), peska i šljunka (manje od 7,4%), kao i rude gvožđa i starog metala (pad od 70% i 5% respektivno).

Kao i kod konkurenata, tečni rasuti tereti su imali relativno zadovoljavajuć promet u luci Antverpen-Briž. Pretovareno je 66,2 miliona tona, a pad je u ovoj kategoriji iznosio samo 2,9%. Pretovar tečnih goriva je povećan (za 8,7%) zahvaljujući ogromnim skokovima u kategoriji dizela od 42% (uticaj embarga na naftne derivate iz Rusije).

Čak ni manji pretovar LNG-a (pad od 6,7%) nije preokrenuo ovaj pozitivan trend u gorivima. Ali duboka kriza u evropskom hemijskom sektoru prevela se u manje količine hemijskih proizvoda – one su pale za 11,5%.

Kategorija Roll-on/Roll-off ostala je praktično nepromenjena, sa 16 miliona tona (0,9% manje u odnosu na prethodnu godinu). U okviru ove kategorije, automobilski segment – specijalnost belgijskih luka, dobro posluje.

Povećanje pretovara novih automobila od 12,6% na 2,67 miliona jedinica, pozitivan je znak za lagani oporavak potrošnje u Evropi.

Ipak, šef belgijske luke nema iluzija o kraju 2023. godine.

– Konkurentnost evropske industrije je pod velikim pritiskom zbog visokih cena energije, sirovina i troškova rada u kombinaciji sa niskom globalnom potražnjom. U indeksima nije vidljivo kratkoročno poboljšanje, a na kontejnerski saobraćaj će u četvrtom kvartalu i dalje uticati otkazane plovidbe sa Dalekog istoka – rekao je Žak Vandermajren.

Foto: Pixabay.com/Peter H, Roterdam