Dostupnost robe na polici – novi poslovni izazov kompanije „Delhaize“

Kako bi unapredila poslovanje i odgovorila sve većim izazovima u maloprodaji, kompanija „Delhaize“ je marta 2016. godine pokrenula projekat dostupnosti robe na polici. Tokom Međunarodne logističke konferencije LOGIC 2017, održane na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, prisutni su imali priliku da čuju predavanje Marije Vujičić, menadžerke planiranja u lancu snabdevanja, koja je objasnila da su ciljevi pomenutog projekta, pre svega, povećanje dostupnosti robe, zadovoljni potrošači, rast prodaje, kao i povećanje konkurentske prednosti.

– Kompanija „Delhaize“ se poslednjih nekoliko godina bavi velikim projektima kako bi i dalje ostala na prvom mestu i lider u maloprodaji. Novi izazov i prostor za unapređenje koji smo uvideli jeste baš deo koji se odnosi na dostupnost robe na policama. U planu je da projekat traje do kraja 2018. godine – istakla je Marija Vujičić i dodala da se do sada kompanija bavila skladištenjem, transportom, distribucijom, ali da je izazov dostupnosti robe podignut na viši nivo jer su cela kompanija i svi nivoi upravljanja uključeni u projekat.

Kada se govori o dostupnosti robe na policama bitno je izdvojiti dva termina- OSA (On shelf availability) i OOS (Out of shelf/ Out of stock). OSA znači da, kada potrošač dođe u maloprodajni objekat, na polici nađe proizvod zbog kog je došao. Bitno je da proizvod bude obeležen, označen cenom, neoštećen i pristupačan potrošaču. Out Of Stock označava upravo suprotno, da potrošač dođe u prodavnicu i ne zatekne proizvod koji je očekivao. Na taj način se dolazi do nezadovoljnih potrošača, a cilj je, svakako, da postoje srećni potrošači na kraju kupovine.

OSA ima svoje komponente, među kojima je dostupnost robe kod dobavljača jer je bitno da dobavljač ima određene alate za planiranje tražnje i prodaje, zatim i skladištenje robe u maloprodajnom objektu što često ume da bude veliki problem.

– Naš novi koncept maloprodajnih objekata kaže da je skladišni prostor u radnji svega 20% od ukupne površine radnje pa su samim tim izazovi još veći, gde smestiti toliki asortiman, a opet odgovoriti na stalne zahteve potrošača. Kako bi se na neki način rešio problem skladišta i obezbedila dostupnost robe, od momenta trebovanja do isporuke robe potrebno je svega od 8 do 10 sati, a nekada i manje, zatim, povećana je frekventnost isporuke jer sada radnje dobijaju robu svakog dana – rekla je Vujičić.

Kada dođe do Out Of Stock-a smatra se da to nije samo odgovornost tog objekta već svih učesnika u lancu. Upravo, da bi se došlo do zadovoljavajućeg procenta dostupnosti robe potrebno je da se analizira ceo lanac snabdevanja i svi učesnici u lancu.

Jedan od načini merenja Out Of Stock-a je fizička provera (radi se popisivanje polica u maloprodajnom objektu, odnosno, popisivanje praznih mesta na polici), zatim analiza podataka o prodaji sa kase, provera zaliha (na dnevnom nivou se proveravaju lageri, a danima u kojima je lager bio nula smatra se da je došlo do out of stock-a). Što se tiče poslednjeg načina merenja, odnosno provera zaliha, upravo se u tim danima, kada je na lageru bila nula u maloprodajnom objektu, računa kolika je bila prosečna dnevna prodaja i na taj način se dolazi do propuštene prodaje.

– Što se tiče fizičke provere, minimum bi svakoga dana, nekoliko puta, trebalo da se kontrolišu police, a za sada ta provera ide jednom dnevno – objasnila je Marija Vujičić.

Takođe, IT sektor kompanije „Delhaize“ razvio je mogućnost da svaki objekat, kada popiše svoje prazne police, odnosno, artikle koji nedostaju, primeni određeni algoritam koji će, na neki način, dati razloge Out Of Stock-a. Nakon tih analiza videće se koji od razloga najviše učestvuje i kompanija će se usredsrediti na rešavanje tih razloga. Gleda se da li je odgovornost neisporuka skladišta, neisporuka dobavljača, da li je odgovornost u lancu poručivanja robe ili poslovođe, tačnije, da li su ljudi u radnji uradili dobro svoj posao jer nečija greška mora da bude ako iz skladišta nije stavljena roba na policu, a moguće je i da artikal nije poručen ili je poručen ali ne u dovoljnoj količini. Međutim, postoji i nemogućnost da se neki artikli poruče jer su blokirani.

Na predavanju je istaknuto da, kada su akcije, deset puta je veća prodaja, ali da je nerealno da neko u tom momentu ima toliku količinu robe na stanju pa je to još jedan od izazova koje u budućnosti treba rešiti. Prodaja zavisi od cene, sniženja, čak i od vremenskih prilika naročito kad se radi o voću i povrću. Rast, odnosno procenat OSA-e poboljšava se samo zajedničkom saradnjom sa dobavljačima, gde svi zajedno treba da se integrišu, sarađuju i prate taj integrisani lanac snabdevanja, kako bi se ostvarili zajednički ciljevi. Upravo zbog odlične saradnje procenat OSA-e porastao je za 2-3%.

Marija Vujičić ističe da se oko 800 ljudi, u 404 objekta bavi poručivanjem robe, dok prema rezultatima kompanije „Delhaize“ dostupnost robe iznosi između 92% i 94%.

– Tih 6-7% robe koja se ne nađe na polici utiče na to da potrošač reaguje na različite načine jer se, prema istraživanjima, u proseku 37% potrošača odluči za kupovinu drugog brenda ukoliko ne pronađe na polici to što je tražio, oko 20% odlazi u neki drugi prodajni lanac, dok oko 9% odlazi bez bilo kakve kupovine. Međutim, mi kao kompanija smo postavili cilj da dostupnost robe na polici iznosi izmeđi 96% i 97%, ali, što su viši procenti jako teško je poboljšati rezultat, čak i za 0.5%.