„Pica kutije“, suvi led… – Kako se Hrvatska priprema za distribuciju vakcina

Po svemu sudeći, vrlo je verovatna mogućnost da prve doze Pfizer i BioNTech vakcine protiv korona virusa stignu do građana SAD i Evropske unije do kraja decembra. Naime, nakon što su ove dve kompanije pretprošle sedmice predale zahtev za odobrenje Američkoj agenciji za hranu i lekove (FDA), registracija se očekuje oko 10. decembra, a već dan kasnije mogla bi početi i prva vakcinisanja u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kada je reč o Evropskoj uniji, registracija Evropske agencije za lekove EMA mogla bi da bude završena koji dan kasnije, pa informacije govore da bi već oko 20. decembra i sve zemlje EU mogle dobiti prve, skromne količine, u zavisnosti od broja stanovnika.

U Hrvatsku bi, prema nekim informacijama, moglo stići od 20.000 do maksimalno 50.000 Pfizer vakcina do Nove godine, i to direktno u COVID bolnice, za vakcinisanje osoblja. Među prvima bi trebalo da se vakcinišu i zaposleni domova za stare, prenose hrvatski mediji.

Budući da se vakcinisanje tom vrstom vakcine, čija je delotvornost do 95%, obavlja s dve doze u razmaku od 14 dana, to bi značilo da će ovakva količina biti dovoljna za 10.000 do 25.000 ljudi. S obzirom na veliku osetljivost vakcine koja se mora čuvati na -80 stepeni Celzijusa, Pfizer će verovatno prve doze „pratiti“ od izlaza iz proizvodnje do „krajnjeg potrošača“, što znači da bi za prvo vreme lokalni distributeri „samo posmatrali“ ovu osetljivu operaciju dosad neviđenu u čuvanju i distribuciji vakcina, piše seebiz.eu.

Pfizer-ove vakcine distribuiraće se u „sarkofazima“ sa suvim ledom i u kutijama koja su popularno nazvane „pica kutije“, jer podsećaju na one za dostavu pice, a u njima će biti po 975 doza vakcina. Rok da se ta količina potroši je 20 dana, s tim da se pre aplikacije moraju odmrznuti i čuvati u običnom hladnjaku.

Opcija je i da se tri puta može dodati suvi led, ali oni bolje upućeni kažu da je najbolje da se potroši u što kraćem roku. Zbog toga kompanija ima dve baze, i to jednu u SAD, a drugu u belgijskom Puursu, pa bi glavni evropski distribucioni centar bio na briselskom aerodromu.

Već u januaru i februaru bi u Hrvatsku mogle stići prve veće količine vakcine, budući da se očekuje da i AstraZeneca, od koje je Hrvatska kupila 2,7 miliona doza, krene s prvim isporukama.

Pixabay.com/PixxlTeufel

Ovaj proizvođač, naime, namerava da do kraja godine aplicira za odobrenje kod FDA i EMA, a kako su ta dva regulatorna tela obavila sve predradnje i analizirala dosadašnje rezultate ispitivanja, procedura neće trajati dugo. EMA je objavila da njihov odobor za humane lekove (CHMP) obavlja tzv. tekući pregled vakcina Pfizer, AstraZeneca i Moderna, kako pretkliničkih, tako i kliničkih rezultata koji se tiču sigurnosti i delotvornosti, sve kako bi se ubrzala procedura kad stignu konačni rezultati istraživanja.

Kao distributer za sve vakcine protiv korone u Hrvatskoj izabrana je kompanija Medoka, koja mora da osigura skladištenje i distribuciju vakcina.

Medoka je kompanija koja inače distribuira vakcine iz obaveznog programa u Hrvatskoj – ali takve vakcine se čuvaju na +2 do +8 stepeni.

– Zasad nismo dobili nikakvo obaveštenje o tome kolika će biti prva količina Pfizer vakcina koje će stići u Hrvatsku, ali informacije bi trebalo da dobijemo čim FDA i EMA daju odobrenje. Mi smo spremni na to da vakcine vrlo brzo stignu na utvrđene lokacije. Takođe, u toku je proces za odobrenje distribucije vakcina AstraZeneca s kojim dosad nismo radili. No, kako imamo sve evropske sertifikate za taj posao, očekujem da ćemo dobiti odobrenje i za distribuciju te vakcine koja nije toliko zahtevna, jer se može čuvati na temperaturi od +2 do +8 stepeni Celzijusa – rekao je direktor Medoke Ozren Žuković, prenosi seebiz.eu. 

Evropska unija je dosad ugovorila oko 1,4 milijarde doza vakcine od šest različitih proizvođača, što se pokazalo kao dobra strategija, budući da se u trenutku dogovora nije moglo znati koji će od proizvođača prvi dobiti odobrenje za upotrebu.

Vakcine u komorama trgovinskih centara?

U hrvatskim medijima od početka novembra mogle su se pročitati različite izjave o tome kako će se distribucija organizovati, budući da niko dosad nije bio angažovan u poslu sa ovako specifičnim uslovima.

– Trenutno nijedna veledrogerija u Hrvatskoj, pa ni Medoka, nema takav prostor, ali bi mogle uskočiti neke druge kompanije, poput Lidla, Konzuma ili Lure sa svojim hladnjačama – pisao je ranije tportal. Naravno, moralo bi se voditi računa o tome da se ovde ne skladište namirnice, koje bi mogle da kontaminiraju vakcine.