Kako rešiti gužve na Batrovcima? – Prevoznici traže dodatne trake i vage, predložen i poseban prelaz za SRB-HR-SLO kamione

Koliko ste najduže čekali na graničnom prelazu Batrovci-Bajakovo? Nemojte da nam stvarno odgovarate, ovo je bilo retoričko pitanje. Ko god je ikada imao bilo kakve veze sa transportnom industrijom, zna kako stvari stoje. „Kad bi mi sad rekli da potpišem da ću svaki, bukvalno svaki put da čekam 5 sati, ja bih pristao, ne bih trepnuo“, reče nam jedan vozač nedavno.

Srpski, hrvatski, ali i slovenački predstavnici prevozničkih udruženja, carine, granične policije i ministarstva nadležnih za poslove saobraćaja, sastali su se prošle srede, 10. oktobra, u Iloku kako bi razgovarali upravo o tom problemu: kako smanjiti čekanje i ubrzati protočnost saobraćaja na GP Batrovci-Bajakovo? Sastanak na ovu temu nije održan prvi put, ali su prevoznici optimisti da bi sada po prvi put iz njega moglo da se izrodi neko konkretno rešenje. Ili kako reče jedan od srpskih prevoznika: „Bio sam i na sastanku i 2019, nemojte da dolazim treći put, a da se nismo pomerili sa mrtve tačke“.

Izgradnja dodatnih traka i postavljanje dodatnih vaga, saglasili su se „ugrubo“ učesnici, prva je stavka koja se može brzo i bez velikih ulaganja realizovati. Prvi korak je definisan: u narednih desetak dana, sve tri zemlje odrediće svoje članove i formirati radnu grupu koja će pokušati da razmrsi (ili bar malo olabavi) ovaj Gordijev čvor. Prvi sastanak – najkasnije za mesec dana. Nakon toga – konkretan predlog koji će biti upućen vladama Srbije i Hrvatske.

Uprkos tome što bi ovi projekti zahtevali angažovanje dodatnog kadra, i carinske službe i granična policija Srbije i Hrvatske, spremne su da ga podrže, istakli su predstavnici ovih tela na sastanku. Podrška je stigla i od predstavnika ministarstava nadležnih za saobraćaj. Ipak, jedna strana čije mišljenje bi bilo veoma važno čuti, nije bila deo ovog skupa. Reč je o fitosanitarnim i veterinarskim inspekcijskim službama, koje su, po svemu sudeći, najslabija karika sa obe strane granice. Zbog toga je produžetak radnog vremena inspekcija i njihovo usaglašavanje sa drugim službama istaknuto kao druga stavka, kojom bi pomenuta radna grupa trebalo da se bavi.

Ja sam optimista. Iz iskustva prethodnih sastanaka trebalo bi da budem pesimista, ali ja sam ovaj put optimista, rekao je u Iloku za PlutonLogistics predsednik Poslovnog udruženja Međunarodni transport Neđo Mandić. 

– Mislim da su se vremena promenila. Takođe – jasno smo naglasili šta želimo i u kom roku ćemo to zatražiti. Kada se ide sa konkretnim predlogom, mnogo su veće šanse da se dođe do rešenja – ističe Mandić.

– Želimo da se najduže za mesec dana održi sastanak radne grupe koja će doneti konkretne zaključke, koji će, nadam se, potom otići na obe vlade. Ukoliko vlade podrže tu inicijativu, a smatramo da nema razloga da je ne podrže, krenulo bi se u realizaciju infrastrukturnog proširenja graničnog prelaza.

Paralelno sa tim, kada projekat bude pokrenut, može se raditi na drugom planu, tj. obezbeđivanju radne snage nadležnih službi. Ne može se raspisati konkurs za radnike na nepostojećem terminalu, dodaje Mandić.

Komentarišući stav fitosanitarnih i veterinarskih inspekcija da nemaju dovoljno kadrova da odgovore na zahteve transporne privrede, predsednik Pumedtrans-a podseća da sva roba, koja se transportuje pravcem ka Hrvatskoj, a zahteva ovu vrstu kontrole, mora da prođe Batrovce.

– Ako je već tako, hajde onda da ne pravimo problem prevozniku – odvojite dovoljno ljudi da rade 24 sata, a ne u skraćenom režimu. Ko nije uspeo da završi u tom danu, to jest do popodnevnih časova, čeka sutra kada će inspekcija doći, da ponovo krene u proceduru. To je ogroman gubitak vremena i posledično rast troškova.

Prema mišljenju prevoznika, za samo proširenje prelaza i postavljanje dodatnih vaga nisu potrebna velika sredstva. No, kako su ponovili i ovog puta – ukoliko je obezbeđivanje budžeta problem, spremni su da i sami snose troškove ne bi li se situacija brže rešila.

Alarmantno je da se urade te dve vage. To po mom mišljenju može da se uradi bukvalno za mesec dana, kaže Borislav Popović, vlasnik preduzeća Popović Transport.

– Ukoliko je problem da se brzo obezbede dozvole, ne mora se odmah rešavati taj deo, postoje mobilne vage koje se mogu veoma brzo postaviti. Mi smo to i 2019. godine predložili na sastanku u Moroviću, da ako nije u budžetu odvojen novac, ako ne postoje sredstva za to, da mi prevoznici budemo ti koji će finansirati te mobilne vage – kaže Popović.

Dodaje da, nakon ovog sastanka, „očekuje da ipak bude malo drugačije“.

Sa sastanka u Iloku, foto: PlutonLogistics

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije je na strani naših prevoznika, istakao je nakon sastanka u Iloku pomoćnik ministra za drumski transport Miroslav Alempić.

– Mi ćemo, kao MGSI, pokušati da razgovaramo sa onima koji su nadležni za poslove rada graničnih prelaza. To je, dakle, Republička direkcija za imovinu, carina, granična policija i inspekcijski organi. Očigledno je ovde najveći problem u inspekcijskom radu, budući da oni nemaju dovoljno resursa i da ne mogu da pokriju zahteve koji su ovde neophodni. Na sastanku smo čuli da i hrvatska strana ima isti problem. Dakle, kao što je rečeno – i carina i granična policija apsolutno podržavaju predlog da se poveća broj traka i vaga, iako i oni moraju da obezbede ljudske resurse. Međutim, svi oni ističu da takve poteze mora da prati i rad inspekcija.

Na pitanje da li onda ova situacija može da se reši, Alempić za PlutonLogistics kaže:

– Svako se mora razgovarati o tome. Mi ćemo, iako to pitanje nije u našoj nadležnosti, uraditi sve što možemo sa svoje strane. Ministarstvo saobraćaja je na strani naših prevoznika, tako da će i ovaj njihov zahtev da inspekcija pojača svoje delatnosti i da se infrastrukturno prošire granični prelazi, biti podržan sa naše strane i mogu da računaju na našu urgenciju.

Granični prelaz samo za srpske, hrvatske i slovenačke kamione

Na sastanku u Iloku bilo je reči o još jednom predlogu srpske transportne industrije: izgradnji novog graničnog prelaza u neposrednoj blizini GP Batrovci/Bajakovo samo za srpske, hrvatske i slovenačke kamione.

– To bi bio jedan manji granični prelaz, tik uz Batrovci/Bajakovo, praktično terminal pored terminala, gde je naša zamisao da fitosanitarne i druge službe koje su neophodne na granici, opslužuju i jedan i drugi. Smatramo da nema preterano velikih ulaganja, jer je infrastruktura u velikoj meri spremna. Sigurni smo da bi to značajno uticalo da se smanji čekanje na Batrovcima i na drugim prelazima. Uz dve dodatne vage, koje tražimo na Batrovcima, usudio bih se da kažem da bismo mogli da potpuno eliminišemo čekanja – kaže prevoznik Borislav Popović.

Pomoćnik ministra Miroslav Alempić smatra da je ovaj predlog realan, ali u višegodišnjem roku.

Imao sam uvid u taj predlog, on podrazumeva izgradnju jedne petlje na autoputu, koja bi isključila kamione sa autoputa i paralelno ih vodila, praktično do prelaza koji su nekad korišćeni. Tu je put koji je nekada spajao Srbiju i Hrvatsku, u stara vremena. Taj predlog nije nerealan, ali je dugoročan, potrebno bi bilo nekoliko godina da se on realizuje, dodaje.

O ovom predlogu takođe bi trebalo da bude reči na pomenutoj radnoj grupi. A šta će se na kraju uraditi – zavisiće ipak samo od države.

– Prevoznici su spremni da predsedavaju radnom grupom. Smatramo da ćemo samo u tom slučaju moći da insistiramo da se uradi ono što je potrebno. Srpski i hrvatski prevoznici su jednoglasni u zahtevima i mi sa hrvatskom Udrugom cestovnih prevoznika dugo godina uspešno sarađujemo. Sve što smo se dogovorili, mi smo i uradili – naravno ono što je u okviru naših mogućnosti. Ali, mi ne možemo ono što je međudržavni posao – zaključuje Neđo Mandić.

Prema podacima koje je na sastanku u Iloku iznela hrvatska granična policija, preko GP Bajakovo je u periodu od 2013. do 2023, godišnje u proseku prelazilo oko 200.000 teretnih vozila, u jednom smeru.