Perspektive rečnog transporta u Srbiji – Domaćem brodarstvu potrebna obnova flote i kadrovi

Povodom najave ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića da će to ministarstvo stati iza kompanije Jugoslovensko rečno brodarstvo tako što će pomoći JRB-u da kupi novi ledolomac, kao i da će se zajednički raditi na nabavci 10 novih barži, portal Biznis.rs je proverio kakvi su planovi jedne od najstarijih kompanija u državi i kakve su perspektive rečnog transporta u Srbiji.

Izvršni direktor JRB Mladen Grujić ocenio je u pisanoj izjavi za Biznis.rs da je od izbijanja pandemije došlo do ogromnih promena i poremećaja u snabdevanju i logistici u Evropi i svetu, koje su se reflektovale i na Dunavsko tržište.

Odgovarajući na pitanje o ključnim rizicima sa kojima se suočavaju u poslovanju, Grujić je ukazao da su se rizici povećali po otpočinjanju ratnih dešavanja u Ukrajini, a da je kriza uzela novi zamah u ekonomskoj i energetskoj sferi, ogledajući se u nestabilnosti cena ukupno, posebno u skoku cena goriva i ostalih energenata.

– Dodatni problem predstavljaju i klimatske promene, odnosno česti periodi suše, koji utiču na vodostaje reka i normalno odvijanje plovidbe. Jugoslovensko rečno brodarstvo se prilagođava novonastalim situacijama odabirom najoptimalnijih transportnih modela i snabdevanja goriva i rezervnih delova. Istovremeno, kao nacionalni prevoznik u rečnom saobraćaju JRB odgovara prioritetno na potrebe privrede u Srbiji u smislu obezbeđenja energetske stabilnosti i dopreme sirovina za ključne privredne sisteme – rekao je Mladen Grujić.

O značaju dopremanja sirovina rečnim putem svedoči i izveštaj Dunavske komisije o transportu na toj reci, koji u delu o srpskim lukama nudi strukturu tereta u 2021. godini kada su 30,9% ukupnog tereta činili građevinski materijali (šljunak i pesak), 10,4% sirovine rude gvožđa, 13,3% činio je prevoz žitarica, 13,4% nafta i naftni derivati, a 15,2% ugalj.

Primetno je, takođe, da je unutrašnji kargo transport povećan u 2021. godini gotovo četiri puta u odnosu na pandemijsku 2020. ali i 2019. godinu.

Grujić ocenjuje da rečni saobraćaj definitivno ima perspektivu i prostor za značajan rast.

– Mreža plovnih puteva u Srbiji koju čine tri međunarodne reke – Dunav, Sava i Tisa, sa sistemom kanala DTD – odlična je osnova za dalji razvoj kojem treba pridodati ulaganje u lučku infrastrukturu i flotu, čime će se nesumnjivo steći svi uslovi da se rečni saobraćaj maksimalno iskoristi i da pokaže svoje prednosti – ističe Grujić.

U prilog tome, prema njegovim rečima, govori i rast pretovara iz godine u godinu u domaćim lukama, kao i najavljena infrastrukturna ulaganja u luke i flotu, a na šta ukazuju i podaci Dunavske komisije prikazani u tabeli kojs sledi.

Dunavska komisija

– Sama činjenica da je Srbija preko Dunava povezana sa Severnim i Crnim morem dovoljno govore u prilog donete Strategije razvoja vodnog saobraćaja, za koju očekujemo da će se implementirati u narednim godinama. Uloga JRB-a je prepoznata i verujemo da ćemo nastaviti sa tedencijom razvoja u godinama koje dolaze – rekao je Grujić.

Kada je reč o podršci države, smatra da je najveća podrška JRB-u i svim transportnim kompanijama ulaganje u privredu i njeno jačanje, jer se na taj način povećava potreba za transportnim kapacitetima, njihovom modernizacijom i gradnjom novih transportnih sredstava.

– Veoma smo zahvalni na inicijativi za uvođenje dualnog obrazovanja i stvaranje novih kadrova u rečnom brodarstvu – zaključio je Grujić, a na značaj stvaranja novih kadrova ukazuje i Branislav Vajda iz Granskog sindikata lađara i pomoraca Srbije.

– Naš rečni prevoz oslanja se na vezu sa lukom Konstanca na Crnom moru, a vodni put je najpovoljniji i ekološki najprihvatljiviji za prevoz velikih količina rasutog tereta, pa ne čudi da se trenutno u celoj Evropi radi na razvoju plovila i infrastrukture – rekao je Vajda za Biznis.rs.

On podseća da je, zahvaljujući kanalu Rajna-Majna-Dunav, danas moguće ući u brod u Novom Sadu i izaći u Parizu, ili teret prevesti do Amsterdama i dalje do Severnog mora.

Vodni prevoz praktično nema mana, osim jedne – mi smo u Srbiji zapostavili našu flotu i naše ljude, pa su plovila izuzetno stara, a ne školuje se dovoljno kadrova iako imamo dovoljno brodarskih škola – upozorio je Vajda i naglasio da se u budućnosti poseban akcenat mora staviti na bezbednost plovidbe, pojednostavljenje birokratije vezane za rečni transport i rad inspekcija, kao i na zaštitu prava iz radnog odnosa lađara i pomoraca.