Koliko vozači čekaju na utovar i istovar u Nemačkoj? – Situacija značajno bolja, kažu analize

Najnovije istraživanje nemačke konsultantske kuće SCI Verkehr koja je fokusirana na održivi razvoj transportnog i logističkog sektora pokazalo je da 72% vozača čeka u magacinima maloprodajnih preduzeća na utovar i istovar. To je ipak primetan napredak u odnosu na prethodnu godinu, kada se 86% vozača kamiona u ovoj zemlji žalilo na vreme čekanja na rampi. Osim toga, 14 odsto ispitanika se žalilo na kašnjenja u skladištima industrijskih objekata ili drugih pružalaca usluga, piše trans.info.

Istraživanje otkriva da je vreme čekanja na rampi ponekad i dalje dugo, iako postoji napredak u odnosu na prošlu godinu. Prosečno vreme čekanja kreće se od 15 minuta do 2 sata, pri čemu je 68% ispitanika izjavilo da su morali da čekaju 1,5 do 2 sata. Oko 20% je reklo da je provelo 1 do 1,5 sat na rampi, a 13% je reklo da su se suočili sa relativno kratkim vremenom čekanja od 15 do 30 minuta. Nijedan provajder logističkih usluga ne daje vreme kraće od 15 minuta.

Niko ne mora da čeka duže od dva sata, dok je 2022. godine svaki deseti vozač čekao duže od dva sata, navodi se u analizi nemačke kompanije.

Prema analitičarima SCI Verkehr-a, duže vreme čekanja je rezultat nedostatka radne snage i propusta u organizaciji.

Gotovo svi ispitanici smatraju da je nedostatak osoblja za utovar i istovar glavni razlog čekanja na rampi. Previše rigidni vremenski okviri i nedostatak fleksibilnosti na lokacijama za utovar i istovar su nepromenjeni problem, koji percipira 59% ispitanika (2022. godine, to je  bilo 63%). Sledeći razlog kašnjenja je loše organizovan raspored smena na rampama, što je primetilo 33% ispitanika (38% 2022. godine).

Vozači skoro pola radnog vremena čekaju na utovar

Činjenica da se sati i sati bacaju na čekanje na utovar i istovar nije problem samo za kamiondžije, već i gubitak za prevoznike koji se bore sa nedostatkom vozača i rastućim troškovima. Prošle godine, italijanski Fedetransporti istraživački centar analizirao je podatke Districo, platforme koju je kreirala organizacija za prevoznike, a koja se koristi za upravljanje flotom i skladištenje dokumentacije.

Analiza satelitskih i tahografskih podataka tada je obuhvatila 82.792 radna dana. Na osnovu toga, Italijani su utvrdili da je prosečno radno vreme vozača koji rade za kompanije koje objedinjuje Fedetrasporti 11 sati i 28 minuta dnevno, od čega su vozači kamiona u proseku provodili za volanom 6 sati i 18 minuta i proveli 35 minuta pauze. Međutim, preostala 4 sata i 35 minuta je potrošeno na čekanje na utovar i istovar. Ovo je približno oko 40 odsto njihovog ukupnog radnog vremena.

Udruženje je izračunalo i da sa sadašnjom prosečnom godišnjom bruto zaradom od 50.000 evra trošak čekanja kamiondžija na rampi, što pokazuje i istraživanje, iznosi 10 miliona evra godišnje. Ovom iznosu se, prema istraživanju, mora dodati i gubitak produktivnosti vozila. Federtrasporti-jeva procena poslovne efikasnosti kamiona otkriva da vozilo ostvaruje prosečan godišnji promet od 140.000 evra. Ukoliko bi se postiglo skraćenje vremena čekanja na rampi, produktivnost bi mogla da se poveća do 15%.

Nadoknada prevozniku od 40 evra za svaki sat čekanja

Problem gubljenja vremena i novca u čekanju na istovar i utovar, čini se, primetili su i nadležni. Neke zemlje, poput Španije i Portugala, već su uvele propise koji određuju maksimalno vreme čekanja na rampi. Ako je ovo prekoračeno, korisnik mora platiti nadoknadu prevozniku za svaki sat kašnjenja.

Portugal je prvi uveo takve propise, gde od septembra 2021. vreme čekanja na rampi ne može biti duže od 2 sata. Nadoknada transportnih kompanija se obračunava na osnovu kašnjenja i zavisi od opterećenja kamiona.

U Španiji je od septembra prošle godine na snazi uredba prema kojoj vreme čekanja na utovar i istovar ne može biti duže od 60 minuta. Za svaki sat kašnjenja, i za svaki novi započeti sat, prevoznik ima pravo na 40 evra, podseća trans.info.

  • PROČITAJTE I:

ISTRAŽIVALI SMO da li se poštuje zabrana utovara i istovara za vozače i kakvi su efekti ove mere?

Foto: Unsplah/elevate, ilustracija