Pelješki most pušten u saobraćaj – Kakva pravila važe za teretna vozila? (VIDEO)
Pelješki most, najskuplji infrastrukturni projekat u Hrvatskoj sufinansiran iz EU fondova, svečano je otvoren sinoć (26. jula) – posle gotovo deset godina planiranja i četiri godine izgradnje. Saobraćaj je novim mostom krenuo tačno u ponoć. Izgradnja mosta je koštala 418 miliona evra, od kojih je Evropska unija učestvovala sa 85% novca, a Hrvatska sa 15%.
Most ima šest glavnih stubova i trinaest raspona od čelika dužine 72 do 285 metara. Dug je 2.404 metara o kopnenim putem spaja krajnji jug s ostatkom Hrvatske i premošćava kanal Mali ston. Visina mu je 55 metara, čime se, kako navode hrvatske vlasti, udovoljilo zahtevu susedne Bosne i Hercegovine za osiguranje nesmetanog prolaska brodova kroz Malostonski kanal do Neuma.
Vožnja iz pravca Splita prema Dubrovniku prethodno je podrazumevala prolaz kroz Neum, jedini grad u BiH koji izlazi na Jadran, što je značilo da se prolazilo i kroz dva granična prelaza. Zahvaljući Pelješkom mostu to će se zaobići, jer on spaja Komarnu, mesto na kopnenoj strani Hrvatske, a u blizini granice sa BiH, i Brijest, grad na poluostrvu Pelješac.
Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga gline i mulja, ceo most je utemeljen na stotinu metara – dugačkim čeličnim cevima prečnika dva metra, zabijenim u morsko dno.
Podsećamo, kineska kompanija CRBC izgradnju mosta Pelješac započela je 30. jula 2018. Tog dana je predsednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić predstavnicima CRBC-a u Stonu predao svu dokumentaciju, otvoren je dnevnik radova i potpisan zapisnik o uvođenju kineskog izvođača u posao.
Građevinski radovi na mostu trajali su 1.277 dana i oni su završeni u januaru, ali za puštanje mosta u saobraćaj bilo je potrebno da prođe tehnički pregled, da se otklone nedostaci, te da bude dovršen barem deo pristupnih puteva preko Pelješca.
Inače, kompletan projekt putne povezanosti s južnom Dalmacijom, podrazumeva trasu dugu 32 kilometra.
Zajedno s mostom i pristupnim putevima, u saobraćaj je pušteno i prvih 10 kilometara stonske obilaznice, što ukupno čini skoro 25 kilometara.
Najkompleksniji deo trase stonske obilaznice je onaj koji uključuje dva tunela te između njih most Ston, koji je imao svoje izazove i teškoće zbog globalnih problema, logistike i isporuke segmenata – zbog čega ovaj deo kasni. Po trenutnoj dinamici, završetak se očekuje do kraja godine.
Pred svečano otvaranje kineski ambasador u Hrvatskoj Qi Qianjin rekao je u intervjuu za kinesku novinsku agenciju Xinhuau da je Pelješki most istaknuti projekt promovisanja kineske opreme, tehnologije i znanja u građevinskoj industriji u Hrvatskoj i svetu, te da će produbiti obostrano korisne odnose Kine i Hrvatske, te Evropske unije.
– To je dosada najveći infrastrukturni projekt kineske strane u Hrvatskoj – rekao je Qi i dodao da je u projektu učestvovalo 18 projektantskih i konsultantskih preduzeća, 45 građevinskih firmi iz EU, 112 globalnih dobavljača opreme i materijala.
Teretni saobraćaj
Prema odluci hrvatskog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te uprave Hrvatskih cesta, ograničava se promet teretnim vozilima najveće dopuštene mase iznad 7,5t po Pelješkom mostu i njegovim pristupnim putevima.
Ograničenje se ne odnosi na teretna vozila koja imaju utovar ili istovar na području poluostrva Pelješac (i okolnim ostrvima na tom području), koja imaju dozvolu za vanredni prevoz kao i za vozila hitnih službi, oružanih snaga RH, vozila za održavanje puteva, te vozila gradilišta.
U potpunosti je zabranjen prevoz opasnih materija po Pelješkom mostu i pristupnim putevima, od čvora Komarna do čvorišta Prapratno.
Foto: YouTube/PrintScreen
