Violeta Bulc, komesarka Evropske unije za transport – Transportna zajednica bi trebalo da podstakne dugo očekivane reforme u Srbiji

Povodom otvaranja stalnog sekretarijata Transportne zajednice Zapadnog Balkana, novinar dnevnog lista Blic je razgovarao sa  komesarkom Evropske unije za transport, Violetom Bulc. Intervju prenosimo u celosti.

Šta će uspostavljanje ove velike međunarodne organizacije u Beogradu značiti za Srbiju?

– Pre svega, treba biti ponosan na ovo veliko postignuće. Povezivanje je ključno za napredak, ali i za mir i demokratiju. Zato činjenica da je Sekretarijat Transportne zajednice smešten u Beograd jeste veoma važna, ne samo za Srbiju, već i za čitav region. Želimo da region ima veću kontrolu nad ovim projektom i da se zemlje regiona snažno angažuju jedne s drugima, ali i sa EU, u iskoriščavanju prilika koje efikasan transport donosi ljudima i kompanijama. Ali naravno, pošteno je reći da je Srbija dala veoma dobar predlog u fazi odabira sedišta sekretarijata i da je pokazala opredeljenost da odigra važnu ulogu u regionalnom povezivanju.

Sekretarijat Transportne zajednice trebalo bi da doprinese boljem prenošenju i primeni pravnih tekovina EU u okviru konteksta Zapadnog Balkana, kao i prilagođavanju svih saobraćajnih standarda koji će doprineti povezivanju EU i Zapadnog Balkana. Transportna zajednica obezbediće dobru koordinaciju i upravljanje u oblasti drumskog, železničkog, untrašnjeg vodnog i pomorskog saobraćaja, kao i na planu daljeg razvoja, ne samo po pitanju infrastrukture već i usluga i propisa.

Transportna zajednica trebalo bi da podstakne dugo očekivane reforme u oblasti saobraćaja koje će dovesti do kvalitetnijih usluga širom regiona, uključujući Srbiju. Osim toga, ona će utrti put efikasnijem korišćenju sredstava za izgradnju kvalitetnije transportne infrastrukture i ponovnog povezivanja Zapadnog Balkana sa ostatkom Evrope kojoj i pripada.

Na koji način će Transportna zajednica Zapadnog Balkana uticati na transportne i logističke kompanije u Srbiji u regionu?

– Povezanost, efikasnost i pouzdanost transporta ključni su faktori uspešnih zakonodavnih sistema. Kompanije u Srbiji i šire će stoga osetiti mnogobrojne prednosti – uverena sam u to. Sprovođenjem Ugovora o transportnoj zajednici, koji praktično znači usklađivanje sa zakonodavstvom EU, naši partneri sa Zapadnog Balkana će imati jedinstvenu priliku da postanu deo zajedničkog evropskog transportnog tržišta – čak i pre njihovog zvaničnog prijema u EU. To je jedna od najvećih prednosti ovog projekta. Drugo, stabilnija i predvidivija saobraćajna politika i investicioni okvir doprineće privlačenju novih investitora iz regiona i šire, što može dati podstrek privrednom rastu. Poslovne prilike, te prilike za putovanje građana Zapadnog Balkana i EU, jesu dva razloga zbog kojih je razvoju saobraćajne mreže između šest zapadnobalkanskih zemalja i EU dat prioritet.

Dozvolite da istaknem krajnji cilj: sve zemlje Zapadnog Balkana treba da deluju, govore i nastupaju kao da su deo EU. Tek kada to postane vaš standarni način ophodjenja, sve barijere će pasti. A to će vam pomoći i da se neometano integrišete u širu EU, pa kada dođe do toga da postanete članica, neće biti potrebe za tranzicijom.

Ovo je takođe dobra prilika za infrastrukturni razvoj i povezivanje s regionom. Da li možemo da očekujemo povećanje investicija u saobraćajnu infrastrukturu i neke zajedničke regionalne projekte? Na koji način će EU u tom pogledu podržati region?

– To je svakako jedan od prioriteta. U proteklih pet godina, sa zapadnobalkanskim partnerima radili smo pre svega na tome da proširimo centralnu transportnu mrežu EU na region, da identifikujemo prioritetne projekte i započnemo njihovo sprovođenje. Investicioni okvir za Zapadni Balkan je već stavio na raspolaganje 760 miliona evra u vidu direktnih grantova za infrastrukturne projekte, pri čemu se radi o bespovratnim grantovima. U kombinaciji sa kreditima i privatnim investicijama, očekuje se da efekat dosadašnjih ulaganja dostigne preko tri milijarde evra. Zahvaljujući Transportnoj zajednici sada ubrzavamo rad i fokusiramo se na projekte od regionalnog interesa. Na poslednjem Samitu Zapadnog Balkana, koji je održan u Poznanu u Poljskoj u julu, lideri su odobrili tri regionalna projekta podneta Sekretarijatu Transportne zajednice kao i dodatna sredstva za njihovu realizaciju.

Cilj ovih projekata je da otklone administrativne i fizičke barijere na granicama, kako kamioni ne provodili od 10 do 15 sati na svakom graničnom prelazu.

Kako vidite dalji razvoj regionalnog i evropskog saobraćajnog tržišta?

– Ovo je veoma interesantan trenutak za praćenje dešavanja u sektoru transporta! Tržišta se transformišu rekordnom brzinom i nove prilike se neprestano otvaraju. Građani s pravom očekuju više od saobraćaja. Moramo da se postaramo da oni stignu od tačke A do tačke B na jednostavan i ekološki ispravan način. Put pred nama je dug, ali imamo viziju: želimo potpuno povezani, multimodalni, integrisani saobraćaj sa nultom emisijom gasova. Drugo, želim da region gleda na saobraćaj kao na priliku za društveni biznis i privredni rast. Srbija je odličan primer. Nedavno sam u Fajnenšel Tajmsu pročitala da je Srbija u sve većoj meri privlačna stranim investicijama i da snažno širi svoj proizvodni sektor, naročito u automobilskoj industriji. Bez obzira na to kakva je vaša privredna orijentacija, potrebna vam je dobra infrastruktura i, nadasve, efikasne usluge u oblasti saobraćaja, kako biste poduprli svoju ekonomsku viziju i svoju industriju. Zadovoljstvo mi je što zemlje Zapadnog Balkana prepoznaju i koriste ove prilike.

Izvor: Blic, Foto: Evropska komisija/promo