Izvoz robe iz Srbije za prvih pet meseci 10% viši

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-maj 2023. godine iznosila je 27.546,7 miliona evra što predstavlja porast od 1,2% u odnosu na isti period lane, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS)

Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 12.079,5 miliona, što je čini rast od 10,5% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 15.467,2 miliona, što predstavlja smanjenje od 5,0% u odnosu na isti period prošle godine.

Izražen u evrima, deficit iznosi 3.387,7 miliona, što je smanjenje od 36,7% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 78,1% i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 67,1%.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 60% ukupne razmene. Pojedinačno, najveći izvozni parter je Nemačka sa udelom od 13,1% prošle i 14,7% ove godine.

Naš drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 1.177,3 mil. dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza: električne energije, žitarica i proizvoda od njih, pića, gvožđa i čelika i drumskih vozila. Izvoz Srbije iznosi 1.951,5 a uvoz 774,2 mil. dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 252,1%. Izraženo u evrima, izvoz iznosi 1.806,6, a uvoz 717,6 miliona evra (suficit je 1.089,0 miliona evra, a pokrivenost uvoza izvozom 251,8%).

Ko su bili glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, pogledajte u tabeli u nastavku.

Izvor: Republički zavod za statistiku

Pet top proizvoda u izvozu i uvozu

Prema Nomenklaturi statistike spoljne trgovine (NSST) za maj na listi prvih pet proizvoda u izvozu, prvo mesto zauzima izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove, drugo mesto pripada izvozu električne energije, na trećem mestu je izvoz rude bakra i koncentrata, sledi izvoz novih spoljnih guma za automobile i toplo valjanih proizvoda od gvožđa i čelika.

Lista prvih pet proizvoda u uvozu pokazuje da je sirova nafta naš prvi uvozni proizvod, drugi po značaju je uvoz prirodnog gasa, na trećem mestu liste je uvoz lekova za maloprodaju, sledi uvoz električne energije, a na petom mestu je uvoz automobila, dizel, preko 1500, ali ispod 2500 cm3.

Kompletan izveštaj Republičkog zavoda za statistiku o spoljnotrgovinskim kretanjima možete pogledati OVDE.

Foto: Pixabay.com/Gino Crescoli