Otvaranje trećeg GP ka Mađarskoj za teretni saobraćaj – Kada će kamioni moći preko Bačkog Brega?

Iako se proteklih meseci intenzivno govori o otvaranju i trećeg graničnog prelaza ka Mađarskoj za sve vrste teretnog saobraćaja, kada bi zapravo trebalo da počnu radovi na GP Santovo-Bački Breg – i dalje nije poznato.

– To je pitanje vlade dve zemlje, kada će se obezbediti finansiranje za ovaj projekat. Kada se obezbede sredstva, tada će početi radovi – rekao je prošle sedmice Zoltan Nalji, vođa projekta u ime mađarske Nacionalne agencije za infrastrukturu.

Partneri na projektu „Razvoj prekograničnog prelaza Santovo – Bački Breg“ sastali su se u četvrtak u prostorijama Puteva Srbije, sa namerom da, kako je saopšteno, “predstave napredak projekta”. Ipak, čini se da nismo saznali mnogo toga novog.

Prelaz Bački Breg zasada je otvoren samo za putnička i teretna vozila do 3,5 tona, dok bi nakon rekonstrukcije bio omogućen saobraćaj svih teretnih vozila. Na taj način bi se rasteretili Horgoš i Kelebija i smanjile sada već poslovične gužve i čekanja.

– Kamioni u tranzitu koridor od Horgoša do Preševa, koji je dugačak oko 600 kilometara, pređu za 6-7-8 sati. Istovremeno, često se dešava da isto toliko, a ponekad i duplo duže, čekaju na graničnim prelazima. Granični prelazi su praktično uska grla, naročito ka zemljama sa kojima imamo veliki robni promet, kao što je to slučaj sa Mađarskom ili Hrvatskom – kaže Miodrag Poledica izvršni direktor Sektora za strategiju JP Putevi Srbije.

– Mađarska strana je prepoznala potrebu da se promeni ograničenje nosivosti na tom graničnom prelazu, koje je za teretna vozila trenutno do tri i po tone. Dakle, to bi sada bio treći granični prelaz prema Mađarskoj gde bi se sve vrste teretnih vozila mogle da preusmeravaju – dodaje.

Novo rešenje, podsetimo, predviđa GP koji bi se sastojao iz dve celine: putnički i robno-carinski terminal. Broj planiranih traka na ulazu u zemlju je: 2 trake za teretna vozila, 4 trake za putnička vozila i autobuse i 1 zasebna (odvojena) traka za vozila koja prevoze opasne materije, a na izlazu: 2 trake za teretna vozila i 4 trake za putnička vozila i autobuse.

Očekujemo da ćemo iduće godine, kako smo dobili bespovratna sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije, na osnovu te dokumentacije obezbediti i sredstva za radove i da se iduće godine krene u realizaciju infrastrukturnih kapaciteta, izjavio je Poledica.

Jovana Đurović, rukovodilac Odeljenja za strateško planiranje, studije i razvoj Puteva Srbije, navela je i da će ovaj prelaz biti povezan sa brzom saobraćajnicom dužine 175 kilometara, do GP Nakovo sa Rumunijom, te je „samim tim njegovo unapređenje još značajnije“.

Reč je, podsetimo, o brzoj saobraćajnici Bački Breg-Kikinda, za koju je takođe počekom godine najavljeno „da je u planu i da se početak izgradnje očekuje“. No, i to se ne zna – kada (ministar saobraćaja Tomislav Momirović, prilikom posete Kikindi u martu, najavio je da bi to trebalo da se dogodi „na jesen“).

Projekat „Razvoj prekograničnog prelaza Santovo – Bački Breg“ se finansira iz Interreg IPA fondova Evropske unije a partneri na projektu su Nacionalna agencije za infrastrukturu Mađarske (NIF Zrt.), Zavod za urbanizam Vojvodine i Putevi Srbije, a trebalo bi da se završi do kraja septembra 2022. Ukupan budžet iznosi 470.000 evra, od čega su 85% donacije EU. Putevi Srbije, kao partner u projektu, imaju zadatak da izrade potrebnu plansku dokumentaciju, idejno rešenje, idejni projekat i projekat za građevinsku dozvolu za razvoj graničnog prelaza za teretni saobraćaj.

Dozvoljeno za mala vozila, ili ipak ne?!

Dok se čeka proširenje, ostaje pitanje koliko se prelaz Bački Breg danas zapravo uopšte i koristi za teretni transport.

Iako je on zvanično otvoren za teretna vozila do 3,5 tona, u realnom životu situacija je drugačija. Naši prevoznici kažu da ako nije naglašena šifra Hercegszanto Hu315000 na evropskoj izvoznoj deklaraciji, mađarski službenici ih vrate nazad u Srbiju, dok strance uopšte ne puštaju. Makedonske kombiće, na primer, uopšte ne puštaju tvrdeći da je to samo prelaz za Srbiju, a ne i za tranzit. Zbog toga, umesto da mala vozila koriste ovaj prelaz, moraju da se „guraju“ sa šleperima na drugim graničnim prelazima.

Foto: Uprava carina (carina.rs), gužva na Horgošu 

  • BONUS SADRŽAJ: Poslušajte iskustvo vozača kamiona  – Tura duga osam godina