Dostava paketa u Evropi – Četiri ključna faktora oblikovaće tržište u 2024. godini

Nakon teškog početka godine, pojedini nacionalni operateri u Evropi u trećem kvartalu 2023. beleže neznatno povećanje obima paketa, ali je situacija i dalje teška s obzirom na mnogobrojne izazove. Nizak privredni rast, borba protiv inflacije, rokovi danas za danas i izazovi sa organizovanjem isporuka „van kuće“ ključni su faktori koji obliku evropsko tržište dostave paketa pred početak 2024, piše trans.info.

1. Nizak ekonomski rast 

Najznačajniji faktor u sektoru dostave paketa jeste stanje evropske ekonomije, koje ima negativan uticaj na potražnju potrošača. Prema nedavnom izveštaju Transport Intelligence, pod nazivom „Global Express & Parcels mid-year Market Sizing 2023“, predviđa se da će se evropsko tržište dostave paketa ove godine smanjiti za 2% zbog značajno nižeg ekonomskog rasta.

U izveštaju se navodi kako se očekuje da će Nemačka doživeti blagi ekonomski pad u drugoj polovini 2023. godine, dok se predviđa da će rast u Velikoj Britaniji ove godine pasti na 0,5 odsto. Mnogi evropske kompanije za dostavu paketa navele su makroekonomsku neizvesnost kao ograničavajući faktor poslovanja i u 2024.

2. Nastavak borbe protiv inflacije

Drugo pitanje je, naravno, visok stepen inflacije, koji je uticao na troškove poslovanja. Nažalost, postoje znaci da će se trenutna slabost u privredi, kao i povećani inflatorni faktori, nastaviti i 2024. godine. PostNL očekuje da će njihovi troškovi vezani za rad rasti sledeće godine, dok Post Italiane pregovara o kolektivnom ugovoru koji će verovatno povećati troškove za zarade zaposlenih.

Kompanija PostNord takođe priznaje da mora da poveća cene kako bi kompenzovala rastuće troškove, dok Austria Post predviđa povećanje troškova i traži dodatni rast prihoda kako bi to nadoknadila. Sve ovo znači da će kompanije koje se bave isporukom paketa morati još više da optimizuju troškove sledeće godine.

PostNL kaže da se fokusira na kontrolu troškova, dok je izvršni direktor DHL Grupe Tobias Meier takođe izjavio da će DHL Grupa morati „budno da prati“ svoje troškove.

3. Erozija obaveza univerzalnog servisa

Treći trend koji je dobio zamah ove godine i koji se čini da će se nastaviti u 2024. jeste pritisak na obavezu pružanja univerzalne usluge u mnogim evropskim zemljama. Takozvana obaveza univerzalne usluge razlikuje se od zemlje do zemlje, ali obično zahteva od kompanije da dostavlja pisma na dnevnoj bazi – u nekim slučajevima do 6 dana u nedelji.

Međutim, kako obim isporuke pisama opada, mnogi nacionalni poštanski operateri pozvali su svoje nadležne organe vlasti da ili olabave ili ukinu ove obaveze. Primer za to je Danska, u kojoj obaveza univerzalne usluge prestaje za Novu godinu. PostNord Denmark, koja je dostavljala pisma pod obavezom univerzalne usluge, već je najavila da će prekinuti uslugu nakon završetka prelaznog perioda.

– Odluka je vođena globalnim trendom digitalizacije, što je dovelo do 90% smanjenja količine pošte u Danskoj od početka milenijuma – kaže Gržegorž Krupa (Grzegorz Krupa) iz Last Mile Experts.

I u drugim zemljama, nacionalni operateri traže slične promene. U finansijskom izveštaju objavljenom prošlog meseca, Martin Seidenberg, glavni izvršni direktor IDS plc (matična kompanija Royal Mail) izjavio je da „nije održivo održavati mrežu izgrađenu za 20 milijardi pisama kada sada isporučuju samo sedam milijardi i da je potrebna hitna reforma.

U međuvremenu, u Nemačkoj je predloženo da se izmeni obaveza univerzalne usluge kako bi se omogućila dostava pisama trećeg radnog dana od slanja. Trenutno se pisma dostavljaju 6 dana u nedelji, sa ciljem da se 80% pisama dostavi do sledećeg dana.

– Problem je u tome što količine pisama opadaju, a troškovi rastu. Postoje i neki dokazi koji ukazuju na to da primaoci čak i ne primećuju razliku. Stoga se postavlja pitanje da li su nam potrebne usluge dostave pisama 5, ponekad čak i 6 dana u nedelji – ukazao je Marek Rozicki iz Last Mile Experts.

4. Rast isporuka van kuće

Prema izveštaju o isporuci van kuće u Evropi iz juna 2023. godine, Poljska je imala 2.880 ormarića za pakete u funkciji. Sledeći najveći broj je u Velikoj Britaniji, koja je imala 15.460 ormarića. Međutim, od tada postoje značajni dokazi o daljem rastu mreža paketomata u zemljama poput Velike Britanije i Francuske, koje su imale niži kapacitet i gustinu paketomata u poređenju sa Poljskom.

Sa druge strane, PUDO (pick up and drop off) mreže su u porastu jer kompanije za dostavu paketa nastoje da povećaju kapacitet, smanje emisije, smanje troškove i ponude jeftinije alternative kućnoj dostavi. Štaviše, uprkos svim pričama o ormarićima za pakete, postoje jaki argumenti zašto će PUDO ostati osnovni proizvod van kuće još neko vreme.

– Sa PUDO-om možete tvrditi da čak i 1 paket dnevno ili čak nedeljno rešava problem za kupca, pruža pristupnu tačku za prevoznika, a postoji čak i mali prihod za prodavca. Sa druge strane, to se ne može reći za paketomat. Njima je potrebna pristojna propusnost kako bi pokrili troškove kapitalnih izdataka. Zbog toga će ispod određenog nivoa uvek biti mesta za ekvivalentnu PUDO uslugu – rekao je Geri Vinter (Gary Winter), potpredsednik globalnih strateških inicijativa u kompaniji Quadient, koji ima mreže i PUDO-a i ormarića.

Foto: Pexels.com/Tima Miroshnichenko