Preti li nam KOLAPS: Šta se dešava sa graničnim prelazima Šid i Bačka Palanka?

Odluka hrvatskih vlasti o zabrani saobraćaja teških teretnih vozila državnim putem D2 od Iloka do Vukovara, kojom bi kamionima preko 7,5 tona indirektno bio zabranjen prelaz preko graničnih prelaza Šid i Bačka Palanka, izazvala je veliko negodovanje prevoznika tokom proteklih nedelja.

Javna rasprava o spornom Predlogu Pravilnika o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet terenih vozila kroz Republiku Hrvatsku, završila se danas. U zvaničnoj objavi nadležnog hrvatskog Ministarstva prometa, navodi se da se objava dokumenta očekuje 6. maja – što znači da bi, ukoliko sve ostane po sadašnjem – od ovog datuma moglo da se očekuje da kamioni preko 7,5 tona iz Srbije u Hrvatsku više ne mogu preći preko Šida i Bačke Palanke.

Ova odluka, koju deo stručne javnosti ocenjuje samo kao predizbornu najavu i političko pitanje, saopštena je nakon protesta stanovnika mesta na pomenutoj ruti, koji navode da saobraćaj teških vozila dovodi do značajnih uništenja puta, narušavanja statike kuće, buke, opasnosti za stanovništvo… Iako je zaštita ljudi i okoline prioritetno pitanje, postavlja se pitanje da li je ovakav postupak u ovom trenutku izvodljiv – jasno je da će se kamioni naći u kilometarskim kolonama na granici, a prevoznici i vozači u velikom problemu.

U Poslovnom udruženju Međunarodni transport za naš portal kažu da su već reagovali i na sve načine pokušali da dobiju više informacija od nadležnih vlasti u Hrvatskoj, ali da odgovora nema. Kako navode, to se ne odnosi samo na reagovanja iz Srbije, već i ona iz Severne Makedonije, Bugarske, Turske… Dodaju i da su isti apel uputili i preko Transportne zajednice i Zajednice udruženja prevoznika crnomorskog regiona (BSEC URTA). Osim srpskih prevoznika, ove najave, kako navode, ne idu u prilog ni hrvatskim kolegama, sa kojima su u kontaktu. Zvanične informacije, ipak, u ovom trenutku od hrvatskih vlasti niko ne dobija.

Ukoliko zabrane zaista stupe na snagu, to bi značilo veliki pritisak na preostale granične prelaze prema Hrvatskoj, ali i posledično ka Mađarskoj, što bi izazvalo izuzetne poteškoće u odvijanju saobraćaja.

Generalni sekretar Poslovnog udruženja Međunarodni transport Aleksandar Spasić podseća da je osim zabrana kretanja na putevima koji vode od GP Šid (Tovarnik) i Bačka Palanka (Ilok) predviđeno i da se ograniči tranzit preko prelaza Bogojevo (Erdut), sa izuzetkom vozila u okolini prelaza, što bi praktično svelo saobraćaj prema Hrvatskoj samo na Batrovce, uz manji obim preko Batine. Znajući trenutnu lošu situaciju sa gužvama na granicama, jasno je kolike dodatne gužve bi na ovaj način bile izazvane i sa koliko problema bi se prevoznici i vozači suočili.

Nadamo se da će apeli pomenutih zemalja, kao i Transportne zajednice i Evropske komisije, uroditi plodom. Zasad nemamo zvanične potvrde, ali trenutna dešavanja idu u pravcu potvrde uvođenja zabrana. Naravno, moguće je da se stav u međuvremenu promeni, navode u Pumedtrans-u.

O ovom pitanju obratili smo i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije, želeći da saznamo da li postoje zvanične informacije, kao i na koji način je država Srbija reagovala, ali uprkos vše puta ponovljenim upitima, odgovor do trenutka objave ovog teksta nismo uspeli da dobijemo.

Udruženje hrvatskih drumskih prevoznika (Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika) je juče (5. aprila) uputilo zvaničan komentar, u kojem se navodi da podržavaju izradu pravilnika kojim će se urediti tranzitni pravci kroz Republike Hrvatsku u svrhu usmeravanja tranzitnog prometa na autoputeva, a kako bi se zaštitili sigurnost i zdravlje ljudi, kao i životna sredina. Ipak, ovo udruženje smatra da pravilnik u predloženom obliku može zaživeti samo uz uslov da se mreža autoputeva proširi i da se poveća propusnost graničnih prelaza (opremanje graničnih prelaza; dodatne ulazne/izlazne/zaustavne trake; vage; pojačanje kapaciteta osoblja koje će biti zaduženo samo za teretni promet; osiguravanje uslova za vozače u vidu toaleta, restorana).

Ogroman problem predstavlja istočna granica koja će još neko vreme biti spoljašnja granica Evrope. Predloženo usmeravanje teretnog prometa samo na Bajakovo i Batinu, uz ograničeno korišćenje Erduta, potencijalno vodi u potpuni kolaps sistema. Predlažemo da se za tranzitni promet omogući korištenje i graničnog prelaza Tovarnik, barem u nekom prelaznom periodu, dok se ne podignu kapaciteti GP Bajakovo, navodi se u zvaničnom komentaru udruženja Hrvatskih prevoznika.

– Svakako se slažemo da su sigurnost ljudi i zaštita okoline primarni ciljevi, međutim, insitiramo na stvaranju preduslova za postizanje zamišljenog uređenja, jer će se i hrvatski drumski prevoznici koji tranzitiraju matičnu državu takođe naći u kilometarskih kolonama na graničnim prelazima – zaključuju.

Jedan od predloga prevoznika iz Hrvatske, koji se pojavio u komentarima na sporni pravilnik, jeste da bi si bilo svrsishodno pronaći način da se prevoznicima iz regiona udaljenim 80 km od GP Ilok dopusti prelaz.

– Stanovnicima Šarengrada sav problem ugrožavanja bezbednosti, nakon ograničavanja prolaska turskih, bugarskih, makedonskih kamiona bio bi smanjen 300% jer su prevoznici Hrvatske i Srbije, kao i Bosne i Hercegovine, zanemarivi za nesmetan i normalan život stanovnika mesta Šarengrad, kao i ostalih mesta na toj ruti. Ukratko, predlažemo da GP Ilok i GP Tovarnik i dalje nesmetano koriste prevoznici HR, SRB, BIH, jer – na kraju krajeva, količina naših kamiona ne ugrožava mala mesta koja su na relaciji do tih granica. Kao primer za poređenje može nam poslužiti Republika Slovenija, koja je uvela slične mere na malim graničnim prelazima – navodi se u jednom od komentara.

Portal PlutonLogistics dobio je zvaničan komentar Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture povodom ovih pitanja, nekoliko dana nakon objave ovog teksta. U odgovoru se, između ostalog, navodi da MGSI preko međunarodnih institucija vrši pritisak na hrvatske nadležne organe kako bi se sprečilo sprovođenje ovih mera, kao i da zvaničnog obaveštenja zasad nema. Kompletan komentar Ministarstva pročitajte OVDE.