Bugarska raspisuje tender za intermodalni terminal na zajedničkom koridoru sa Grčkom

Bugarska nacionalna kompanija za upravljanje železničkom infrastrukturom (NRIC) raspisala je tender za tehničko projektovanje i izgradnju intermodalnog terminala u mestu Ruse. Tender je vredan oko 27 miliona evra, a novi terminal će imati ključnu ulogu u razvoju železničkog teretnog koridora sa Grčkom.

Ruse se nalazi na severu Bugarske, na obali reke Dunav i na granici sa Rumunijom. U gradu se nalazi rečna luka – najveća dunavska luka u Bugarskoj, koja opslužuje i rečna i pomorska plovila. Istočni terminal luke takođe ima železničku vezu sa glavnom bugarskom železničkom mrežom.

Luka Ruse je u osnovi lučki kompleks, koji uključuje i dodatne lokacije duž reke Dunav. Lokacija je generalno atraktivna u smislu logistike, jer se nalazi u blizini Rumunije i može postati pogranično čvorište, a istovremeno spaja tri vida transporta: železnički, morski i drumski.

Međutim, što je najvažnije, lokacija i novi intermodalni železnički terminal neće doprineti samo prekograničnoj železnici između Bugarske i Rumunije. U stvari, oni će biti deo većeg projekta.

Čini se da je zajednički železnički projekat između Grčke i Bugarske koji se pojavio u aprilu 2022.  primarni motiv za izgradnju intermodalnog terminala u mestu Ruse.

Reč je, podseća railfreight.com, o projektu Sea2Sea koji ima za cilj izgradnju železničke linije između grčke luke Solun i Ruse u Bugarskoj. Linija će proći kroz grčke luke Кavalu i Aleksandropolis pre nego što pređe granicu sa Bugarskom i stigne do luka Burgas i Varna i, konačno, Ruse.

Grčka trenutno ulaže oko 3 milijarde evra da završi potrebnu železničku infrastrukturu koja vodi do Bugarske.

Sa bugarske strane, izgradnja intermodalnog terminala Ruse je glavni prioritet. Osim toga, Bugarska je usmerena i na druge infrastrukturne investicije – na zapadu, u pravcu Srbije.

Procenjuje se da bi „spajanje“ grčkih i crnomorskih luka, odnosno projekat Sea2Sea, moglo da doprinese da se godišnje na železnicu prebaci teret u vrednosti od čak 650 miliona evra

Foto: Ilustracija