Lanci snabdevanja i korona-kriza iz ugla VLASNIKA ROBE: šta smo naučili i kako dalje?

Brzo donošenje odluka, optimizacija portfolija, promena odnosa sa dobavljačima i prevoznicima i „faktor trošak“ koji više nije u središtu pažnje, obeležili su poslovanje supply chain industrije tokom proteklih meseci. Ovom krizom, ispostaviće se, bilo je teže upravljati nego što se to činilo na početku pandemije.

Sa čime su se profesionalci u lancu snabdevanja suočili, koji su dobre prakse uspostavljene i da li je rano za pravljenje strategije prema „novoj realnosti“, pitanja su kojima su se pre nekoliko dana bavili učesnici vebinara Srpskog udruženja profesionalaca u lancu snabdevanja. Jednako važan kao i odgovori na ove značajne (i i dalje otvorene) stavke, za poslovanje celokupne industrije verovatno je i ukupan pozitivan ton cele diskusije, koji u uslovima „neizvesnosti kao jedine izvesnosti“ daje dobar impuls za buduća dešavanja.

Umesto (pravog) uvoda

Nekoliko dana pre nego što će u Srbiji biti proglašeno vanredno stanje, PlutonLogistics obajavio je svoju prvu analizu uticaja pandemije covid-19 na poslovanje u logističkoj branši. Od tada, pa do danas, bezmalo je svaka tema kojoj smo posvetili pažnju, a da se tiče korona krize, u nekoj formi imala i rečenicu “industrija ta-i-ta pretrpela je veliki udarac”.

Četiri meseca kasnije, jasno je da od korone nismo dobili običan udarac, nego i kroše i aperkat i da sad ovaj ostatak rundi (a ne zna se koliko će ih biti) pokušavamo da ostanemo na nogama, razbistrimo glavu i, ako može, nešto uradimo na poene.

Uprkos tome što ne znamo koliko će kriza trajati, ali ni šta je zapravo ta “nova realnost” koju svi neprestano pominju (stručnjaci se mahom slažu da će i cela naredna godina biti posvećena analizama i da je u ovom trenutku ne samo prerano za prognoze već i za odgovor: „jesmo li dobro odgovorili na krizu?“), nekoliko ključnih stavki je jasno.

Optimizacija (ili: fokusiraj se na bitno)

Limitiranost kapaciteta – zbog dosadašnje usmerenosti na balansiranje troška i kvaliteta, problem dopreme robe i nepredvidivost ponašanja potrošača parametri su koje su svi osetili, kaže Dragana Škrbić, customer supply chain direktorka Carlsberg Srbija.

– Ono što su sve kompanije počele da rade, jeste optimizacija portfolija, odnosno rekacije u skladu sa ponašanjem potrošača – kaže Škrbić.

Konkretno, potrošači su se u našoj industriji usmerili na druga pakovanja, pa smo tako planirali proizvodnju. Covid-19 je uticao i da sve ova dešavanja idu značajno brže nego dosada – dodaje direktorka Calsberg Srbija.

– Donošenje odluka se drastično ubrzalo. Sa dobavljačima smo bili u stalnom kontaktu, a sa mesečnog smo prešli na nedeljni nivo sastanaka, kako bismo mogli da hitno reagujemo. U ovakvim uslovima veoma je važno i kakav odnos imate sa dobavljačima i transporterima – to je stavka koja je uvek bitna, ali sada naročito. Takođe, pored prioritizacije i optimizacije zaliha, veoma je značajna i simplifikacija celog proseca – fokusirati se na suštinu i ne posmatrati poslovanje “preširoko”.

Navike potrošača su se promenile – zatvorile su se škole, kiosci oko škola, prodavnice, i počela je frekvencija ka drugim oblicima trgovine, navodi i Željko Šaravanja, E2E Supply Chain Director – West Balkans, Baltics and CHS, PepsiCo.

Uradili smo abc segmentaciju i fokusirali se na 15-20 ključnih proizvoda, kojima ćemo podići zalihe i na koje ćemo se fokusirati na tržištu. Takođe, imali smo plan za backup fabrika jedne za drugu, odnosno mogućnost da rasporedimo proizvodnju, ukoliko neka od njih stane, navodi Šaravanja.

I u industriji bezalkoholnih pića dogodile su se nagle promene ponašanja potrošača, kaže Dejan Đorđević, supply chain direktor kompanije Knjaz Miloš.

Fleksibilnost i orijentacija na regionalni market je bila naša prednost, svi u lancu smo iz regiona pa smo uspeli da na neki način menadžujemo rizike, dodaje.

Teško je odgovoriti na situaciju gde se smenjuju veliki pad i veliki rast tražnje. Već posle 2,3 nedelje smo krenuli da razmišljamo o tome kako iskorisiti neku šansu na tržištu. Postoje kategorije koje padaju i koje ne možete da dignete, ali ima i onih drugih. Mi smo brzo odgovorili sa nekim proizvodima koji su bili zanimljivi, navodi Dejan Đorđević.

Sa druge strane, desila se ograničena mogućnost kupovine u ritelju, pa se onda krenulo i na alternativne kanale kupovine, kaže Đorđević.

Što nas dovodi do sledeće stavke:

Može li e-trgovina da bude kec iz rukava?

Da rezimiramo – navike potrošača za samo nekoliko meseci dramatično su se promenile. Sa svetskog tržišta već stižu informacije o velikim promenama i planovima kreiranim zbog rastuće tražnje za kupovinom preko interneta.

Pretpostavka je da će online kanali prodaje i na našem tržištu uzeti značajan deo kolača u narednom periodu, što će uticati na funkcionisanje lanaca snabdevanja, ali i zbog čega će logističke i kurirske kompanije imati više posla. Posledično – i velike potrebe za novim investicijama i zapošljavanjima. Da li će to biti dovoljno da kompnezuje neke druge minuse? Da li je (evo još jedne fraze sa “top 3 liste”) – kriza velika šansa? Gde je logistika u svemu tome?

Kako se elektronska trgovina bude razvijala, tako će se razvijati i logističke kompanije – kako kod nas tako i globalno, smatra Željko Šaravanja, ističući da su zbog online trendova indeksi kompanija, poput DHL-a, na svetskim berzama drastično porasli.

Sa ovakvim razvojem stvari, očekujem da će logistika u naredne tri godine biti jedan od core biznisa, smatra Šaravanja.

I Dragana Škrbić iz kompanije Carlsberg uverena je da će i dostava fizičkim licima, koja u ovom trenutku nije toliko razvijena u našem regionu, biti jedan od pravaca u budućnosti. Takođe, supply chain industrija će morati da budu fleksibilnija i neće smeti da se vodi troškovima.

Mislim da ćemo se boriti fleksibilnošću, kaže Škrbić.

Najveće svetske firme u logističkoj branši već se pripremaju – kompanija DPD nedavno je objavila da se u UK u narednih 5 godina očekuje da veliki deo prihoda dođe iz e-trgovine, a u skladu s tim najavila je zapošljavanje nekoliko hiljada novih radnika. Porast tražnje za kadrovima u oblasti dostave i sličnih delatnosti je primetan i na našem mini tržištu. Ako se trend nastavi, njih će morati da prate i mnogobrojna druga zanimanja u oblasti logistike.

A to sve zajedno znači da ne smemo dozvoliti da nam se desi:

“Kad se vratiš, neću biti tu…”

…kaže jedan sladunjavi pop hit. Isto to važi i za ono što je najpotrebnije kompaniji, ako uz upravljanje krizom ima nameru i da napreduje.

Logistika je teška i ka njoj ne hrle talenti, zato je veoma bitno da zadržimo ljude koji su nam bitni, da nam pomognu da strateški izađemo na pravi put. Inteligentni i inovativni zaposleni će vam pomoći da “iznesete” krizu, smatra Dragana Škrbić.

– Rad na fleksibilan način, deo autsorsinga, promena fiksnih-varijabilnih resursa. Sve to je deo prilagođavanja koje nas očekuje u budućnosti. Ono čemu se nadam jeste da je otpuštanje poslednji scenario, jer moramo dugoročno da razmišljamo – dodaje Škrbić govoreći o „lekcijama koje smo naučili“.

(Autor: Milica Milosavljević)